BEČ - NATO je 1999. godine vjerovao da će operacija bombardovanja Jugoslavije trajati svega 48 sati, a ne 78 dana, tvrdi tadašnji portparol Alijanse Džejmi Šej.
Šej - poznat i kao tvorac fraze "kolateralna šteta" - smatra da je ta akcija NATO-a bila uspješna, iako je mogla biti i uspješnija, a danas žali zbog grešaka, odnosno civilnih žrtava, riječima da su "takve stvari za žaljenje i sramne".
"Odbacujem odlučno da je bilo kakakv takav napad bio namjeran. To su bile stravične greške. Imamo problema da iz vazduha uvijek savršeno identifikujemo ciljeve", rekao je on u intervjuu bečkom dnevniku "Prese".
Kao portparol, kaže, morao je brzo da objasni šta se dogodilo, ali je često predugo trajalo dok je od vojske dobio potrebne informacije, ponekad i nekoliko dana.
"U jednom modernom medijskom svijetu to je presporo. Morali smo biti bolje pripremljeni na tako dugu NATO operaciju, ali na kraju smo bili profesionalniji nego na početku intervencije", dodao je.
Po njegovom mišljenju, bilo je mnogo stvari koje su dobro prošle i na Kosovu je brzo intervenisano, a "strava u Bosni" predugo je gledana s distance.
"Izvukli smo pouke iz Srebrenice i na Kosovu nismo prazno prijetili kao prethodno u Bosni. Da li je Kosovo bio savršena intervencija - ne. Ali je bila bolja od Bosne", uvjeren je Šej.
Po njegovim riječima, masovna protjerivanja na terenu počela su još prije intervencije NATO-a, a 100.000 ljudi je interno raseljeno. Srpske snage su, tvrdi, prije intervencije NATO-a započele protjerivanja, pa bi broj žrtava na Kosovu bio mnogo veći bez operacije NATO-a, zaključuje Šej.
"Ako neko kao Slobodan Milošević kontroliše događanja na terenu, onda se ne može diktirati šta se događa. Morali smo predvidjeti kako će Milošević reagovati na NATO intervenciju. On je protjerao kosovske Albance i niko nije bio pripremljen na navalu izbjeglica. To je bila ogromna kriza za Makedoniju i Albaniju", rekao je.
Šej je dodao da je sada poznato da je iza kulisa bilo razgovora između više zemalja o mogućoj kopnenoj intervenciji, koja bi bila logičan dalji korak, ali da u NATO-u nije bilo takve zvanične odluke.
"Vjerujem da je Milošević strahovao od kopnene intervencije. On je vjerovao da je bolje da napusti Kosovo sa većinskim dijelom netaknutom vojskom, nego da je šalje na NATO", naglasio je on dodajući da su SAD uspjele dobro da uključe Rusiju, koja je preporučila Miloševiću da je vrijeme da prestane.
Upitan o efektivnosti NATO bombardovanja i činjenice da je manje nego što se prikazivalo uništena vojna oprema jugoslovenskih snaga, Šej je rekao da u konfliktima treba posebno biti oprezan sa statistikama.
Podaci dobijeni od satelita ili od pilota nisu uvijek precizni, ali je tehnologija, od rata na Kosovu, u ovoj oblasti mnogo poboljšana.
NATO se, po njegovim riječima, u međuvremenu promijenio, i moderne snage su naučile da sarađuju sa civilnim organizacijama, kao na primjeru Kosova, gdje NATO vodi Kfor i tijesno sarađuje sa Euleksom.
Tokom 78-dnevnih NATO napada na SRJ, od 24. marta do 10. juna 1999, stradalo je skoro 3.000 ljudi, a materijalna šteta procijenjena je na desetine milijardi dolara.