HAG - Danas se navršava deset godina od kada je predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj svojevoljno otišao u Hag.
Šešelj se 23. februara 2003. predao Haškom tribunalu, ubrzo nakon što je protiv njega podignuta optužnica. Do danas mu nije izrečena ni prvostepena presuda.
Lider radikala za sve vrijeme boravka u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu nijednom nije zatražio da mu bude odobreno privremeno puštanje na slobodu, niti garancije Vlade Srbije, mada je podnosio zahtjeve da bude oslobođen od optužbi, što je sud odbio.
Tužilaštvo Haškog tribunala optužilo je u januaru 2003. Šešelja da je podsticao zločine protiv čovječnosti i za kršenje zakona i običaja ratovanja na području Hrvatske, BiH i Vojvodine između avgusta 1991. i septembra 1993. godine.
Haško tužilaštvo Šešelju je pet puta mijenjalo optužnicu, ali ga je uvijek teretilo za ratne zločine u BiH i u Hrvatskoj i učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, jer je govorima i izjavama doprinio da se kod izvršilaca stvori odluka da počine zločine.
Nakon dobrovoljnog odlaska u Hag Šešelj je u pritvoru četiri i po godine čekao početak suđenja, a u jesen 2005. godine svjedočio je na suđenju bivšem predsjedniku SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću.
Suđenje Šešelju je prekidano tri puta, a on je čekajući presudu po optužnici za ratne zločine, zaradio tri osude za nepoštovanje suda.
Šešelj je 2003. u Srbiji bio osumnjičen za saradnju sa "zemunskim klanom" u okviru istrage za ubistvo prvog demokratskog premijera Srbije Zorana Đinđića. U pritvoru Tribunala u Hagu saslušan je u avgustu 2003. godine.
Suđenje Šešelju zvanično je počelo 27. novembra 2006. godine, ali bez optuženog u sudnici, pošto je tada štrajkovao glađu, jer mu sud nije dozvolio da se sam brani.
Radikali su za sutra najavili da će desetogodišnjicu Šešeljevog zatočeništva u Hagu obilježiti u Domu sindikata u Beogradu.