HAG - Optuženi Vojislav Šešelj negirao je u ponedjeljak pred Haškim tribunalom da je od 1992. godine bio učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo stvaranje nove srpske države progonom nesrba s dijelova teritorija Hrvatske i BiH.
"To jednostavno nije istina. Niko iz političkog i vojnog rukovodstva Srbije nije imao tu nameru... Srbi su samo branili sebe u Hrvatskoj i BiH", rekao je Šešelj, izlažući argumente u korist zahtjeva da bude oslobođen zato što tužioci u tek okončanom postupku, kako tvrdi, nisu dokazali njegovu krivicu za zločine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini od 1991. do 1993. godine.
Po optužnici, Šešelj je bio učesnik u tom udruženom zločinačkom poduhvatu zajedno s predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, generalima JNA Veljkom Kadijevićem i Blagojem Adžićem, šefom SDB Srbije Jovicom Stanišićem, liderima Srba u BiH i Hrvatskoj i drugima.
"Srbi nisu imali nameru da proteraju Hrvate i Muslimane činjenjem zločina, već da održe državni status-kvo, da ostane Jugoslavija koja im je pružala zaštitu. Hrvati i Muslimani hteli su da se otcepe i to je bio zabranjen cilj, po tadašnjem ustavu SFRJ. Znači, oni su
imali zločinački cilj", rekao je Šešelj.
Lider Srpske radikalne stranke (SRS) tvrdio je da su se "zločini dešavali spontano", a da pripadnici srpskih snaga "nisu imali nameru" da ih počine.
On je naznačio da je "krajnje pogrešna formulacija" iz optužnice da su Srbi želeli da stvore "novu srpsku državu" pripajanjem dijelova teritorija Hrvatske i BiH.
"Nije reč o stvaranju nove države pod srpskom dominacijom, nego o očuvanju postojeće"", kazao je Šešelj, uz opasku da je očuvanje Jugoslavije tada bilo i njegov cilj.
On je ponovio da je rat u bivšoj Jugoslaviji bio "rat Srba pravoslavaca sa Srbima katolicima i Srbima muslimanima".
Potvrđujući da je stvaranje Velike Srbije programski cilj SRS-a i njegov lično, Šešelj je tvrdio da bi u toj tvorevini vladala "bratska sloga Srba pravoslavaca, Srba muslimana, Srba katolika i Srba protestanata".
"Moj je cilj bila Velika Srbija, ali do koje će dugoročno doći osvešćivanjem Srba katolika i Srba muslimana da oni nisu ništa drugačiji od svoje pravoslavne braće", naznačio je Šešelj.
U osvrtu na optužbe da je "govorom mržnje" počinio ili podsticao zločine nad nesrbima, Šešelj je tvrdio da je i veštak tužilaštva Entoni Oberšal (Anthony Oberhshall) posvedočio da u njegovim izjavama nije pronašao takav govor.
"Oberšal je ovde rekao da u analizi mojih govora nije utvrdio da sam pozivao na zločine", kazao je Šešelj, podsećajući da je po vještaku njegove govore karakterisao "ekstremni i ksenofobični nacionalizam", što nije zabranjeno.
Po riječima optuženog, govor mržnje ne postoji kao krivično djelo u međunarodnom običajnom pravu, već ga je haško tužilaštvo "izmislilo".
Navode optužnice o brojnim zločinima nad nesrbima u Vukovaru, Zvorniku, Nevesinju, Mostaru, okolini Sarajeva i na drugim lokacijama, Šešelj je odbacio kao nedokazane, tvrdeći da u kritično vreme na tim mestima i nije bilo dobrovoljaca SRS-a
Za optužbu da je odgovoran za deportacije i prisilno premeštanje Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci, po Šešeljevim rečima, bilo je neophodno da tužioci dokažu da je hrvatsko stanovništvo bilo podvrgnuto sistematskim i dugotrajnim napadima, a dokazi za to ne
postoje.
"Ništa iz optužnice nije dokazano, a sva lažna svedočenja su u sudnici efikasno razbijena. Ni kamen na kamenu od tih svedočenja nije ostao", zaključio je Šešelj, ponavljajući zahtev da bude oslobođen po svim tačkama optužnice i da mu bude isplaćena odšteta za osam godina koje je proveo u sudskom pritvoru.
Vođa SRS-ae optužen za ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje verskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine. Ta dela kvalifikovana su kao zločini protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Tužioci će suprotnim argumentima, na Šešeljev zahtjev odgovoriti sutra.
Pretresno veće će odluku o Šešeljevom zahtevu doneti naknadno, kako je nedavno najavio predsedavajući sudija Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti), u roku od nekoliko nedelja.
Po pravilima Tribunala, sudije mogu oceniti da su tužioci izneli dovoljno dokaza protiv Šešelja po svim tačkama optužnice ili zbog nedostatka dokaza odbaciti celu optužnicu ili neke od njenih tačaka.
Do sada se u praksi suda u Hagu nije desilo da u ovoj fazi procesa optuženi bude oslobođen.
Ukoliko sudije ne oslobode Šešelja, suđenje bi trebalo da bude nastavljeno dokaznim postupkom odbrane.
Suđenje Šešelju počelo je u novembru 2007. godine, posle jednog neuspešnog pokušaja i štrajka glađu optuženog.
Šešelj je u sudskom pritvoru u Sheveningenu od 24. februara 2003. godine, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je Tribunal obelodanio optužnicu protiv njega.