HAG - Lider radikala Vojislav Šešelj danas je, uprkos lošem zdravstvenom stanju, nastavio iznošenje završne riječi u glavnom postupku koji se protiv njega vodi u Hagu za ratne zločine na prostoru Hrvatske, BiH i Vojvodine od 1991. do 1993. godine, rekavši da je proces protiv njega u Tribunalu bio politički motivisan i da je bio izložen političkom progonu.
"Ovaj proces bio je proces na zadatu temu", rekao je Šešelj i objasnio da je tužilaštvo tek poslije podignute optužnice počelo da vodi istragu kako bi joj prilagođavalo izjave svjedoka.
Šešelj je rekao da, kada se već našao u Hagu, nije bilo govora o brzom početku suđenja, već da je "ostavljen na čekanju".
"Već prve godine počeli su protiv mene neku vrstu političkog i psihološkog rata", rekao je on.
Šešelj je ponovio da je 2003. optužen na zahtjev tadašnjeg premijera Srbije Zorana Đinđića i da je to u svojim memoarima potvrdila Karla Del Ponte, koja je u to vrijeme bila glavna tužiteljka.
Citirajući Vikiliks, optuženi je, takođe, tvrdio da su u zavjeru protiv njega i SRS bile umiješane i obavještajne službe SAD, Velike Britanije, Francuske i Njemačke.
Negirajući pravnu osnovanost djela optužnice koja ga tereti da je "govorom mržnje" počinio krivično djelo progona u Vukovaru i vojvođanskom selu Hrtkovci, Šešelj je, pozivajući se na raniju presudu Tribunala, tvrdio da takav govor nije krivično djelo po međunarodnom pravu.
Šešelj je iz presude Tribunala bh. Hrvatu Dariju Kordiću citirao da "govor mržnje nije dostigao status krivičnog djela u međunarodnom običajnom pravu".
"Nema konsenzusa o zabrani širenja verske, nacionalne i rasne mržnje, zato to i nije u međunarodnom običajnom pravu", kazao je Šešelj.
On je naznačio da je širenje vjerske, nacionalne i rasne mržnje krivično djelo, ali da se kažnjava kraćim zatvorskim ili novčanim kaznama.
"U SAD je govor koji širi mržnju zaštićen ustavom, ako nije dosegao nivo podsticanja na krivična dela", podvukao je optuženi.
Šešelj je naglasio da se govor može okarakterisati kao podsticanje zločina samo ako se dokaže da je bitno doprineo počinjenju krivičnog djela.
"Ako ja držim govor u Beogradu ili Pirotu, a neko u isto vreme, pre ili posle, siluje negdje preko Drine, to ne dokazuje podsticanje... To su gluposti", ocijenio je optuženi.
Rekao je i da "učešće u ratu i doprinos srpskim ratnim naporima nije krivično djelo".
"Možete li u mojim govorima naći ijedan fragment koji je bio bitni doprinos krivičnom delu", upitao je Šešelj sudije.
Tokom završne riječi, Šešelj je više puta "izdajnicima" nazvao prvake Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića, optužujući ih za veze sa stranim obavještajnim službama koje ih, po njegovoj tvrdnji, i finansiraju.
"Nikolić i Vučić spremni su na mnogo gore stvari nego Boris Tadić i Demokratska stranka", tvrdio je Šešelj, aludirajući na odnose Srbije sa Zapadom.
Na početku iznošenja završne riječi prošle sedmice, Šešelj je poručio da je Tribunal nelegimitam, a da tužioci lažnim svjedocima nisu dokazali njegovu krivicu, već dodatno degradirali svaki integritet ovog suda.
Početak iznošenja završne riječi optuženog bio je pomjeren prošle nedjelje sa ponedjeljka i utorka na srijedu i četvrtak, jer je lider Srpske radikalne stranke prethodno ponovo operisan, pošto defibrilator, koji mu je ugrađen početkom januara, nije bio ispravan.
Drugog dana iznošenja završne riječi, prošlog četvrtka, Šešelj je govorio s vidnim naporom, a zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja pravljene su češće i duže pauze.
Od ukupno dodijeljenih 10 sati izlaganja, Šešelj je do sada iskoristio šest sati i 20 minuta.
Haški tribunal podigao je optužnicu protiv Šešelja u januaru 2003. godine, a suđenje mu je počelo u novembru 2007.
Tužioci su za njega tražili kaznu od 28 godina zatvora, tvrdeći u završnoj riječi pretprošle sedmice da je optuženi kriv po svih devet tačka optužnice.