OSIJEK - "Požarište je danas puno opasnije u pogledu izlaganja štetnim hemikalijama nego što je to bilo prvi dan. Prvi dan, kada su bile visoke temperature, što zbog vjetra, što zbog same prirode požara, nije nastalo toliko puno štetnih spojeva nakon što se to događa nakon gašenja”, izjavio je osječki biolog profesor dr specijalista Branimir Hakenberger Kutuzović jutros za "HTV".
"Danas je lakše nego juče, ne osjeća se toliko smrad, ali ne možemo reći da je sve u redu. Prema grubim procjenama je izgorjelo između 60 i 360 hiljada tona različitih plastičnih masa, od čega je u vazduhu završilo između 11 i 70 hiljada tona. Upravo te niske požarne temperature koje tamo sada vrijede, a to su temperature ispod 600 stepeni Celzijusa, su najopasnije temperature za nastajanje opasnih spojeva. Požarište je danas puno opasnije u pogledu izlaganja štetnim hemikalijama nego što je to bilo prvi dan. Prvi dan, kada su bile visoke temperature, što zbog vjetra, što zbog same prirode požara, nije nastalo toliko puno štetnih spojeva nakon što se to događa nakon gašenja”, dodao je.
Napominje da su vatrogasci najbolje odradili svoj posao.
"Oni su na brzinu lokalizovali požar, spriječili su širenje, a sada su uviđaji završeni i ja apelujem da se što prije potpuno ugasi požar i da se temperatura spusti ispod 100 stepeni Celzijusa”, rekao je.
Trenutno se obavlja uzimanje uzoraka tla zbog zagađenosti. Preporuka je voće i povrće prati više puta.
"Jako je teško unaprijed reći koliko je tlo kontaminirano. Ono što je sreća što je prvi dan duvao vjetar brzinom od 25 km/h i on je omogućio to da se trak suzi i da se usmjeri prema jugu. Šta se sad događalo nakon toga, to niko ne zna. Dok ne budu gotove analize, ne možemo tačno reći šta se s kontaminacijom tla. Ali, spojevi koji su moguće nastali, jako su perzistentni i mogu na površini trajati i do nekoliko godina, a kada dospiju do unutrašnjosti tla, mogu se zadržati i dvadesetak godina. To će sve pokazati analize. Tek nakon analiza će se moći procijeniti hoće li se moći učiniti neke sanacije", dodao je Hakenberger Kutuzović, navodeći kako nije moguće smanjiti ekološku štetu, jer je ona već učinjena.
To samo govori u prilog koliko treba raditi na preventivi.
"Stožer upozorava ljude da peru voće i povrće, i to je apsolutno potrebno. I inače je potrebno, ali sada pogotovo. Međutim, po našem mišljenju, ta emisija štetnih supstanci je trajala relativno kratko. Ovo kratkotrajno izlaganje formaldehidu koji je kancerogen, ne bi trebao imati bitan uticaj na ljudsko zdravlje", zaključio je biolog, piše "HRT".
Boris Banjan, zamjenik komandnog JVP Osijek, upozorio je na brojne opasnosti na koje su naišli vatrogasci u gašenju skladište plastike kompanije Drava International, piše u ponedjeljak "Jutarnji list".
Morali smo rješavati sve što je bilo propušteno tehnički u preventivi i srovođenja pravilnika koji definišu količine gorivog materijala u odnosu na vrste materijala, način smještanja, količine koje se smiju skladištiti. Tamo su bili potpuno nepropisno napravljeni uski prolazi, a pojavila se i opasnost da stradamo od mašina koje su se u mraku i dimu kretali nekontrolisano, prenoseći bale, dok smo se između njih kretali s mlazevima.
Rekao je to Boris Banjan, zamjenik komandanta JVP-a Osijek, nekadašnji komandant ove jedinice i jedan od najiskusnijih hrvatskih vatrogasaca, koji je u 63. godini života sa svojim kolegama proveo gotovo 30 sati na prvoj liniji požarnog fronta koja je gutao otvoreno skladište plastike Drave International.
Njegove riječi jasno ukazuju na vjerovatno ključno pitanje vezano uz ovaj megapožar, koji je izazvao ekološku katastrofu na istoku Hrvatske. Jesu li preduzete mjere zaštite od požara, ključno je pitanje. Pita se to i Banjan, koji je u istoj fabrici gasio već nekoliko požara, tri u posljednjih osam godina. Ono što je vidio na zgarištu i što zna iz iskustva navodi ga na samo jedan zaključak.
"Propuštene preventivne mjere zaštite od požara dovele su nas u ovu situaciju. To je požar izvan svih kategorija, nepoznat u zemljama razvijenog svijeta jer se tamo sprovode propisi. Sve što propuste vlasnici objekata, slomi se na leđima vatrogasaca, koji rizikuju svoje živote da bi popravili nepravilnosti" ustvrdio je Banjan, opisavši kako je to izgledalo na licu mjesta, piše novinar "Jutarnjeg lista" Nikola Patković.