LJUBLJANA - Na slovenačkom referendumu o arbitražnom sporazumu za određivanje granice sa Hrvatskom u nedjelju je zabilježena slaba izlaznost.
Mala izlaznost se tumači zasićenošću građana brojnim izlascima na glasanje na parlamentarnim, lokalnim, predsjedničkim izborima kao i na referendume, ali i lijepim vremenom koje su mnogi iskoristili za boravak u prirodi.
Slovenački glasači, njih oko 1,7 miliona, juče su odgovarali na pitanje "Da li ste za to da se prihvati zakon o ratifikaciji arbitražnog sporazuma između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske, koji je Državni zbor (parlament) usvojio na sjednici od 19. aprila 2010. godine".
Konačni nezvanični rezultati referenduma biće objavljeni 14. juna.
U slučaju pozitivnog ishoda određivanje šest stotina kilometara duge granice između dvije susjedne zemlje biće povjereno međunarodnoj arbitraži. Taj sporazum trebalo bi da riješi 18 godina duga tri granična spora između Slovenije i Hrvatske, zbog kojih je Slovenija godinu dana blokirala dalje približavanje Hrvatske EU. Arbitražni sporazum su već potpisali premijeri obje zemlje i ratifikovala oba parlamenta. Ipak, da li će stupiti na snagu odlučiće slovenački glasači.
Sudeći prema svim anketama brojaće se svaki glas, jer je slovenačka javnost potpuno podijeljena u vezi s referendumskim pitanjem, upravo kao Vladina koalicija koja je referendum i raspisala, i opozicija koja se arbitražnom sporazumu oštro protivi.
Pored onih koji su "za" ili "potiv" arbitražnog sporazuma, značajan dio javnosti smatra da to pitanje nije ni trebalo postavljati na referendumu, jer narod nije kvalifikovan da odgovori na njega, naročito kad se uzme u obzir da odgovor pretpostavlja i znanje pomorskog i međunarodnog prava, uz dobro poznavanje istorije i spoljne politike. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da ni pravni stručnjaci, ni političari i istoričari, već godinama, ne mogu da se usaglase o ovom pitanju.
Ključno pitanje za Sloveniju, koje zapravo i stoji iza referendumskog pitanja, je da li će joj arbitražni sporazum, odnosno petočlana arbitražna komisija sastavljena od pet međunarodnih sudija, obezbijediti izlazak na otvoreno more. Naime, Slovenija Piranski zaliv smatra svojim, a sebe pomorskom državom sa pravom dodira sa međunarodnim vodama u Jadranu. Sa druge strane, Hrvatska taj zaliv naziva Savudrijskom valom i smatra svojim, bar u njegovom većem dijelu.
Upravo zbog toga je Slovenija godinama i odbijala hrvatske prijedloge da se otvorena granična pitanja riješe na nekom od međunarodnih sudova, kao što je odbijala i da se riješe na osnovu međunarodnog prava, tražeći da se to učini načelom pravednosti.
Ukoliko arbitražni sporazum bude odbijen, Slovenija i Hrvatska će se ponovo naći na početku međusobnog problema, koji će ponovo zaustaviti Hrvatsku u pokušaju da postane članica EU, jer dok ne riješi granična pitanja na to ne može da računa.
Rezultat referenduma biće važeći bez obzira na odziv birača, s tim da se odluka donosi natpolovičnom većinom od broja onih koji su glasali. Ovo je 69. referendum koji se održava u Sloveniji od sticanja nezavisnosti 1991. godine, a poreske obveznike će koštati četiri miliona evra.
Refleksija na regiju
Rezultat referenduma će, bez obzira na odluku slovenačkih glasača biti značajan ne samo zbog konačnog rješenja otvorenih slovenačko-hrvatskih graničnih pitanja, već i zato što će, kakav god bio, uticati i na druge države regiona, koje imaju takva neriješena pitanja, a nisu u EU. U slučaju da arbitražni sporazum bude prihvaćen, on bi, sudeći prema dosadašnjim izjavama iz EU, mogao postati model za rješavanje i ostalih takvih problema, a Hrvatska otvorena granična pitanja ima i sa Srbijom, Crnom Gorom i BiH.
69 referendum u Sloveniji od 1991.
- 1,7 miliona - ljudi s pravom glasa
- 4 miliona - evra cijena glasanja