HAG - Odbrana bivšeg pukovnika Jugoslovenske narodne armije Veselina Šljivančanina podnijela je zahtjev za preispitivanje presude kojom ga je Tribunal osudio na 17 godina zatvora.
Šljivančanin je osuđen zbog pomaganja zločina nad hrvatskim zarobljenicima na poljoprivrednom dobru "Ovčara" kod Vukovara 1991. godine. U saopštenju advokata Novaka Lukića i Stefana Burgona, Šljivančaninovih branilaca, precizirano je da je zahtjev podnesen nakon otkrića nove odlučne činjenice u vezi sa zaključkom na kojem je Žalbeno vijeće Haškog tribunala zasnovalo svoju presudu.
U prvostepenom postupku Šljivančanin je oslobođen optužbi za pomaganje i podržavanje ubistava ratnih zarobljenika propuštanjem na "Ovčari", ali je presudom Žalbenog vijeća osuđen za taj zločin na 17 godina zatvora.
Presuda Žalbenog vijeća, kako ističu advokati, bazira se na zaključku koje je to vijeće izvelo, a koji se vezuje za razgovor Šljivančanina i Mileta Mrkšića, a ne na direktnim dokazima. Nove činjenice, do kojih se došlo nakon što je Žalbeno vijeće izreklo presudu, a koje su osnov za zahtjev za njeno preispitivanje, jesu navodi Miodraga Panića, koji je bio načelnik štaba u Šljivančaninovoj jedinici, a koji je potvrdio da tokom tog razgovora Mrkšić nije rekao Šljivančaninu ništa u vezi s naređenjem o povlačenju vojnika JNA koji su obezbjeđivali ratne zarobljenike na "Ovčari".
Žalbeno vijeće izvelo je zaključak da je tokom tog razgovora 20. novembra 1991. godine Šljivančanin vjerovatno saznao da je njegov komandant izdao naređenje da se jedinice JNA koje su obezbjeđivale zatvorenike na "Ovčari" povuku, jer je okrivljeni imao izvjesne odgovornosti prema ratnim zarobljenicima i zato što se raspitivao o daljim dužnostima. Zaključak Žalbenog vijeća u pogledu sadržaja razgovora Šljivančanin - Mrkšić te večeri je bio odlučujuća prekretnica koja je dovela do nove osude koja je bivšem pukovniku JNA izrečena za pomaganje i podržavanje ubistava propuštanjem.