LJUBLJANA, ZAGREB, BRISEL - Hrvatski i slovenački čelnici, kao i briselski zvaničnici, pozdravili su juče ishod slovenačkog referenduma o arbitražnom sporazumu, naglasivši da će on otvoriti novu stranicu u odnosima Hrvatske i Slovenije, kao i u hrvatskim pristupnim pregovorima.
Prema podacima, koje je kasno u nedjelju nakon 99,9 odsto prebrojanih glasova objavila slovenačka Državna izborna komisija, za potvrdu arbitražnog sporazuma glasalo je 51,48 odsto birača izašlih na referendum, a 48,52 je glasalo protiv. Zvanični rezultati biće saopšteni 29. juna. Na referendum je izašlo 42,28 odsto od 1,7 miliona registrovanih birača.
Rezultat referenduma biće važeći bez obzira na odziv birača, pošto se odluka donosi natpolovičnom većinom od broja onih koji su glasali. Iako je sporazum već dobio "zeleno svjetlo" u parlamentu, vladajuće i opozicione stranke su se saglasile da se o njemu, zbog važnosti teme, izjasne i građani.
Veoma oštra predreferendumska kampanja bila je obilježena tvrdnjama Vlade da je sporazum u nacionalnom interesu i u skladu s evropskim principima, i upozorenjima opozicije da će Slovenija, na arbitraži, izgubiti izlaz na otvoreno more, odnosno status pomorske zemlje.
Sporazum su, početkom novembra, u Stokholmu, potpisali premijeri Slovenije i Hrvatske, Borut Pahor i Jadranka Kosor.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović pozdravio je pozitivan ishod referenduma, ocijenivši kako je to odluka koja Hrvatskoj, pa i cijeloj EU, otvara perspektivu proširenja. "To je velika pobjeda one politike koja ide u smjeru EU-a. To je odluka koja s jedne strane Hrvatskoj, pa i cijeloj EU, otvara perspektivu proširenja, a sa druge strane to je novi poticaj rastućim pozitivnim odnosima Slovenije i Hrvatske", rekao je Josipović.
"Ovo je nova stranica, ne samo u odnosima Hrvatske i Slovenije, nego i važna poruka ohrabrenja za sve naše susjede na jugoistoku Europe", rekla je juče hrvatska premijerka Jadranka Kosor. Ocijenila je da će referendumska odluka značiti novu dinamiku u pristupnim pregovorima, te ponovila kako očekuje da će Hrvatska do ljeta otvoriti preostala pregovaračka poglavlja.
Kosorova je saopštila da je u ponedjeljak i nedjelju razgovarala sa slovenačkim kolegom Pahorom, a dodala je i da će iduće dane iskoristiti za razgovore sa šefom slovenačke opozicije Janezom Janšom.
"Ako sam se dogovorila s Pahorom, dogovorit ću se i s Janšom", dodala je.
Zadovoljstvo ishodom referenduma izrazio je i premijer Pahor, te zahvalio biračima na podršci. Pahor je izrazio i čvrsto uvjerenje da će arbitraža o graničnom sporu Sloveniji donijeti "dobar rezultat".
U posebnoj izjavi novinarima u predsjedničkoj kancelariji u Ljubljani rezultat referenduma pozdravio je i slovenački predsjednik Danilo Tirk.
Slovenački ministar spoljnih poslova Samuel Žbogar rekao je nakon pozitivnog ishoda referenduma da on donosi pozitivnu poruku regiji.
"Arbitražni sporazum je sada potvrđen i vrlo sam veseo što su birači na taj način dali za pravo argumentima Vlade", rekao je Žbogar. Dodao je da sada očekuje i podršku opozicionih stranaka, koje su se arbitraži protivile.
Prijetnje Slovenačke demokratske stranke (SDS) Janeza Janše, najveće partije opozicije, i Slovenačke nacionalne stranke (SNS) Zmaga Jelinčiča, treće po snazi u zemlji, ne mogu se ignorisati, jer slovenački parlament bez njih ne može obezbijediti dvotrećinsku većinu neophodnu za izglasavanje podrške planiranom ulasku Hrvatske u EU. Tijesan ishod referenduma dodatno je, čini se, uzburkao strasti u Sloveniji, gdje protivnici arbitraže uporno tvrde da će međunarodni sud donijeti presudu na štetu njihove zemlje, oduzimajući joj izlaz na otvoreno more i status pomorske zemlje. "Nećemo glasati za ratifikaciju pristupa Hrvatske u EU dok ne vidimo kakva će biti presuda (o granici) arbitražnog suda", naglasio je Janša, poslije objavljivanja rezultata referenduma.
Zbog odricanja od nacionalne teritorije i mora sadašnji predsjednik Vlade možda bi mogao postati negativan junak u domoljubnoj poeziji, tvrdi Janša.
"Slovenački pjesnik Milan Jarc napisao je uoči Drugog svjetskog rata, u kojem je poginuo kao partizan, pjesmu u kojoj je pitao slovenačke vođe kako su to branili slovenačke granice kad se naša teritorija iz stoljeća u stoljeće smanjivala. Isto će pitanje budući pjesnici postavljati onima koji se sada hvale pobjedom na referendumu, jednom kad nam stigne račun u obliku presude arbitražnog suda", rekao je Janša.
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso pozdravio je takođe pozitivan rezultat slovenačkog referenduma kao "važan signal za regiju i za odnose između Hrvatske i Slovenije". "Pozdravljam podršku koju je slovenački narod dao sporazumu o arbitraži koji su potpisale vlade Slovenije i Hrvatske. Sada očekujemo konačno rješenje spora. Rješavanje toga bilateralnog pitanja važan je signal za regiju i odnose između Hrvatske i Slovenije", kaže se u Barosovoj izjavi, koju je objavila Evropska komisija.
I EK je pozdravila odluku Slovenaca kao korak naprijed, ali je dodala da je prerano reći kada će tačno Hrvatska završiti pregovore. "Kada će Hrvatska završiti pregovore pitanje je uglavnom za Hrvatsku. Da vas podsjetim, od 35 poglavlja, 30 ih je otvoreno, a samo 18 privremeno zatvoreno, preostalo je još neka poglavlja otvoriti i stoga mislim da je prerano reći hoće li Hrvatska moći završiti pregovore ove ili sljedeće godine", rekla je portparol komesara za proširenje Štefana Filea Angela Filote.
Kršenje izborne tišine
Izborna tišina, koja je u Sloveniji stupila u petak u ponoć, povodom referenduma, prekršena je 43 puta.
Prema podacima Republičkog inspektorata za unutrašnje poslove, kršenja izborne tišine bilo je širom republike, ali još nema podataka o tome ko se oglušio o pravilo koje prati demokrtsko izjašnjavanje građana.
Izborna tišina je, kako prenosi agencija STA, kršena na različite načine - putem medija, na Internetu, preko panoa i plakata i na druge načine.
Referendum važan za region
Ishod referenduma nije od značaja samo za Sloveniju i Hrvatsku, nego i za region zapadnog Balkana, u smislu jačanja izgleda za priključenje Evropskoj uniji, ističu analitičari.
Potvrda toga su i zainteresovanost Brisela i Vašingtona. Prihvatanje sporazuma bi, prema tvrdnjama iz EU, moglo postati model i za rješavanje sličnih problema na zapadnom Balkanu, pošto Hrvatska ima otvorena granična pitanja i sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.