LJUBLJANA – Slovenački premijer Borut Pahor izjavio je juče da Slovenija i dalje ostaje suzdržana u vezi sa sedam poglavlja koja je Hrvatska trebalo da otvori na pristupnoj konferenciji u petak, pod predsjedanjem Francuske.
Pahor je nakon višečasovnog sastanka s vođama slovenačkih političkih stranaka na kojem je tražio konsenzus u vezi s pristupnim procesom Hrvatske u Evropsku uniju, rekao da očekuje da bi se sporna poglavlja mogla otvoriti u vremenu predsjedanja Češke u prvoj polovini 2009. godine, te da već za iduću sedmicu u vezi s tim predlaže sastanak s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom.
Predsjednik Spoljnopolitičkog odbora slovenačkog parlamenta Ivo Vajgl izjavio je prethodno da Slovenija, koja nastavak hrvatskih pristupnih pregovora uslovljava pitanjem granice, nije prva članica koja tako postupa, jer su to činile i druge zemlje. "Tvrdnja da se u pregovore ne smiju unositi bilateralna pitanja nije vjerodostojna, a oni koji sada govore da na Hrvatsku vršimo pritisak imaju kratko pamćenje", rekao je Vajgl u razgovoru za Slovensku televiziju. "Mnoge su države članice tokom pristupnih pregovora s budućim članicama ostvarivale svoje interese i rješavale međusobne probleme", rekao je Vajgl, dodajući da mu je najbolje poznat slučaj Italije tokom pristupnih pregovora sa Slovenijom. "Italija nas je prisilila da promijenimo Ustav, a sličan pristup tokom pregovora sa Slovenijom, Slovačkom i Češkom imala je Austrija", rekao je Vajgl.
Bilateralna pitanja koja su se tokom devedesetih godina, kada je Slovenija pregovarala o članstvu, spominjala u odnosima s Austrijom i Italijom bili su tzv. optantsko vlasništvo, zaštita manjina, duty-free trgovine na granici i bezbjednost rada nuklearke Krško, ali granična pitanja, koliko je poznato, nisu isticana. Slovenija je promijenila ustavnu odredbu koja je zabranjivala da stranci imaju vlasništvo nad nekretninama. Vajgl je rekao da će u rješavanju graničnog pitanja s Hrvatskom, nakon vjerovatne blokade većine "kontaminiranih" poglavlja za koje se tvrdi da se u njima prejudicira granica doći do "kraće pauze", ali da i nakon toga ta pitanja treba nastaviti rješavati s Hrvatskom tokom češkog predsjedanja EU-om.