PODGORICA – Treći pokušaj smjene predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića završen je bez rasprave i glasanja, ali je ovog puta politička situacija bila znatno neizvjesnija nego što bi se moglo zaključiti iz poruka njegovih stranačkih kolega nakon sjednice.
Najvažnije:
- Nije bilo kvoruma za početak sjednice
- O smjeni Andrije Mandića nije se glasalo
- DNP nije želio da učestvuje u rušenju Mandića
Mandić je ostao na funkciji ne zato što je parlament glasanjem odbacio inicijativu za njegovo razrješenje, već zato što za početak sjednice nije obezbijeđen kvorum, javlja "Politika".
Prema podacima generalnog sekretara Skupštine Bobana Stanišića, u sali je bilo 38 poslanika, dok je Mandić bio 39. prisutni, a za početak sjednice bio je potreban najmanje 41 poslanik. Time je izbjegnuto izjašnjavanje o inicijativi Demokratske partije socijalista (DPS), koju je prethodno potpisalo 35 poslanika.
Međutim, upravo je politička matematika uoči sjednice pokazivala zbog čega je odsustvo kvoruma za Mandića bilo najbezbjednije rješenje. Mediji su uoči zasjedanja objavili da je broj poslanika koji su najavili podršku njegovom razrješenju porastao na 39. Pored opozicije, među njima su bili i predstavnici stranaka ili poslaničkih klubova koji pripadaju vladajućoj strukturi, odnosno poslanici koji nisu dio DPS-a i njegovih opozicionih partnera.
Za Mandićevo razrješenje nije neophodan glas najmanje 41 poslanika u svakom slučaju, već većina prisutnih na sjednici na kojoj postoji kvorum. Zbog toga 39 unaprijed najavljenih glasova nije automatski značilo njegovu smjenu, ali je činilo ishod glasanja veoma neizvjesnim i zavisnim od broja prisutnih.
U takvoj situaciji nedostatak kvoruma pokazao se kao svojevrsno "solomonsko rješenje" za Mandićev opstanak na mjestu predsjednika parlamenta – o njegovom povjerenju nije se glasalo, pa ni poslanici parlamentarne većine nisu morali javno, odnosno u tajnom glasanju, da biraju između stranačke discipline, koalicionih odnosa i svojih ranije iznesenih stavova.
Razgovori pred sjednicu
Mandićeva pozicija posljednjih dana pred sjednicu zahtijevala je intenzivno političko obezbjeđivanje dovoljnog broja poslanika koji neće podržati njegovo razrješenje ili, što se na kraju pokazalo još važnijim, neće omogućiti kvorum.
Nema javne potvrde na osnovu koje bi se moglo tvrditi da je Mandić doslovno "molio" svakog poslanika pojedinačno da ga sačuva na funkciji, ali jeste potvrđeno da je neposredno razgovarao sa liderom Demokratske narodne partije Milanom Kneževićem. Upravo poslije tog razgovora DNP je promijenio prvobitni plan – umjesto da dođe na sjednicu i glasa protiv Mandićeve smjene, odlučio je da njegovi poslanici uopšte ne prisustvuju zasjedanju i tako ne obezbijede kvorum.
DNP je odluku obrazložio informacijama da inicijativa za Mandićevu smjenu ima podršku i pojedinih dijelova parlamentarne većine.
"Iako je poslanički klub DNP-a ranije najavio da će prisustvovati sjednici Skupštine i glasati protiv predloženog dnevnog reda i smjene Andrije Mandića, najave stranaka iz parlamentarne većine i jednog broja poslanika iste jasno ukazuju da postoji dogovor sa podnosiocima inicijative", saopštio je DNP.
Upravo ta promjena taktike bila je politički značajna. DNP već mjesecima nije dio parlamentarne većine i ima ozbiljne političke razlike sa Mandićevom Novom srpskom demokratijom, ali je odlučio da ne učestvuje u potezu koji bi mogao dovesti do njegovog razrješenja.
"Bez obzira na činjenicu što je DNP u januaru ove godine napustio parlamentarnu većinu, na političke razlike koje imamo sa Novom srpskom demokratijom, klub poslanika DNP-a nikad neće povući potez koji bi omogućio smjenu Mandića", naveli su iz te stranke.
DNP nije htio da ruši Mandića sa DPS-om
Takva odluka ima dodatnu političku težinu zbog višemjesečnih sukoba nekadašnjih partnera iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".
DNP je početkom godine napustio državnu vlast i otkazao podršku vlasti u Podgorici, nakon čega su se između te stranke i nekadašnjih partnera otvorile ozbiljne polemike. Posebno je bilo sporno pitanje rukovođenja Skupštinom Glavnog grada, kada je DNP najavio podršku Srđanu Periću iz Preokreta. Iz NSD-a je tada takav potez ocijenjen kao iznenađujući i od DNP-a je traženo da se vrati za pregovarački sto, dok je iz PES-a otvoreno tvrđeno da bi podrška Periću mogla biti uvod u saradnju DNP-a i DPS-a.
Knežević je takve tvrdnje odbacivao, insistirajući da DNP, iako više ne podržava vlast, neće praviti novu većinu sa DPS-om niti zajedno sa tom strankom smjenjivati funkcionere vlasti.
Isti obrazac DNP je primijenio i u slučaju Mandića. Iako više nije dio vlasti i uprkos sukobima sa NSD-om, stranka Milana Kneževića nije željela da svojim glasovima omogući da inicijativa DPS-a dovede do promjene na čelu Skupštine. Štaviše, procijenivši da bi samo glasanje protiv smjene moglo biti nedovoljno sigurno zbog podrške koju je inicijativa dobila iz dijelova vlasti, DNP se odlučio za odsustvo i uskraćivanje kvoruma.
Time je, praktično, odigrao jednu od ključnih uloga u tome da se o Mandićevoj funkciji uopšte ne glasa.
Podrška smjeni stigla i iz redova vlasti
Inicijativu DPS-a prvobitno je potpisalo 35 poslanika – 16 iz DPS-a, šest iz Bošnjačke stranke, četiri iz Građanskog pokreta URA, tri iz Evropskog saveza, kao i poslanici manjinskih stranaka i nezavisni parlamentarci.
U međuvremenu je podrška rasla. Poslanik iz kluba Pokreta Evropa sad Seid Hadžić najavio je da će glasati za smjenu, isto je najavio potpredsjednik Skupštine i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj, a podršku su najavile i nezavisne poslanice, pa su "Vijesti" neposredno pred sjednicu računale na 39 glasova za razrješenje.
Upravo je činjenica da podrška smjeni nije ostala ograničena na klasičnu opoziciju činila situaciju posebno neprijatnom za Mandića. Glasanje bi istovremeno predstavljalo test odnosa unutar vladajuće strukture, ali i stvarne snage predsjednika Skupštine među partnerima sa kojima je od 2023. godine gradio parlamentarnu većinu.
Burno u sali, ali bez početka sjednice
U plenarnoj sali danas su se pojavili poslanici DPS-a, Bošnjačke stranke, GP URA i Evropskog saveza, kao i dio drugih parlamentaraca koji su podržavali inicijativu. Predstavnici opozicije zahtijevali su da počne prozivka, da se uključi direktan prenos i da novinari i snimatelji budu pušteni u salu kako bi javnost mogla da vidi ko je prisutan. Skupštinsko obezbjeđenje novinarima nije dozvolilo ulazak.
Poslije prepirke sa Mandićem, poslanici su počeli da napuštaju salu, a zatim je izašao i predsjednik parlamenta.
Generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić naknadno je objasnio da sjednica formalno nije mogla ni da počne jer nije bilo kvoruma, navodeći da je u sali bilo 38 poslanika i Mandić kao 39. prisutni.
Predsjednik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je Mandić "onemogućio poslanike da se izjasne" i najavio prekid institucionalne saradnje DPS-a sa Vladom i parlamentarnom većinom dok se ne omogući glasanje o inicijativi. Njegovu poruku da Mandić "od danas nije predsjednik Skupštine" treba posmatrati kao politički stav DPS-a – formalnog razrješenja nije bilo, jer glasanje nije ni održano.
Pokret Evropa sad, sa druge strane, ocijenio je da je legitimno pravo svakog poslanika da odluči da li će učestvovati u raspravi i optužio opoziciju da pitanje Mandićeve smjene povezuje sa podrškom ustavnim promjenama potrebnim za nastavak evropskih integracija.
Mandić proglasio treći pokušaj neuspješnim
Mandić je nakon događaja u parlamentu ocijenio da je riječ o trećem neuspješnom pokušaju njegove smjene i zahvalio poslanicima koji nisu željeli da učestvuju u sjednici.
"Pokušaj da se ugasi politika pomirenja još jednom je propao", poručio je Mandić, ocjenjujući da je parlamentarna većina pokazala stabilnost i tvrdeći da politički cilj njegovih protivnika nije samo promjena predsjednika Skupštine već, kako je naveo, sprečavanje pune integracije srpske zajednice u politički život Crne Gore.
Šef poslaničkog kluba NSD-a Dejan Đurović opisao je rasplet kao "tri prema nula" u korist Mandića, podsjećajući da je ovo treća inicijativa za njegovu smjenu koja nije dovela do razrješenja.
Ipak, za razliku od prethodnih pokušaja, današnji rasplet pokazao je da politička računica za Mandića više nije bila sasvim komotna. Podrška njegovoj smjeni stigla je i iz dijelova strukture vlasti, a broj unaprijed najavljenih glasova približio se granici koja bi, u zavisnosti od broja prisutnih, mogla biti dovoljna za razrješenje.
Zato današnji epilog nije donio odgovor na najvažnije pitanje – da li Andrija Mandić u ovom trenutku zaista ima većinu poslanika koji bi, kada bi morali da glasaju, podržali njegov ostanak na čelu Skupštine.
Umjesto odgovora glasačkim listićima, pronađeno je proceduralno rješenje – nije bilo kvoruma, nije bilo glasanja, pa samim tim nije bilo ni smjene.
Za Mandića je to bilo dovoljno da ostane predsjednik parlamenta. Za odnose unutar crnogorske parlamentarne većine, međutim, činjenica da je bilo sigurnije spriječiti glasanje nego provjeriti podršku mogla bi biti politički značajnija od samog ishoda današnje sjednice.