Ex -Yu

Spor oko Prevlake se zaoštrava: Hrvatska blokira Crnu Goru, u igri i podmorje

Spor oko Prevlake se zaoštrava: Hrvatska blokira Crnu Goru, u igri i podmorje
Foto: Nezavisne/Ilustracija | Spor oko Prevlake se zaoštrava: Hrvatska blokira Crnu Goru, u igri i podmorje
T.R.

Crna Gora sprema odgovor Hrvatskoj na njen prijedlog razgraničenja, dok Zagreb zbog neriješene granice nastavlja da blokira zatvaranje pojedinih poglavlja u pregovorima Podgorice s Evropskom unijom. Iako se spor najčešće povezuje s poluostrvom Prevlaka, sve važnije pitanje postaje granica na moru, uključujući pravo na istraživanje nafte i gasa u Jadranu.

Prema informacijama podgoričkih Vijesti, Vlada Milojka Spajića planira da u narednih nekoliko dana dostavi Zagrebu svoj prijedlog razgraničenja na kopnu i moru.

Hrvatska je početkom sedmice poslala Podgorici mapu granice koju smatra prihvatljivom, ali crnogorska strana poručuje da ne može pristati na jednostrano određivanje granične linije.

Izvor lista, upoznat s pitanjem Prevlake, tvrdi da je Crnoj Gori "poprilično prihvatljivo" da kopnena granica ostane onakva kakva je utvrđena privremenim protokolom iz 2002. godine.

Međutim, upozorava da na poluostrvu postoji "nekoliko tačaka s kojih bi se mogla povući linija koja bi osigurala da Boka ne postane međunarodni zaliv".

Zašto je granica na moru toliko važna?

Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv i zbog svog položaja ima veliki strateški značaj.

Protokolom o privremenom režimu iz 2002. godine Hrvatskoj je pripala nadležnost nad kopnenim dijelom poluostrva i morskim pojasom od oko 500 metara na ulazu u Boku, dok je dio akvatorijuma uz obalu bližu Igalu obuhvaćen posebnim režimom.

Takvo rješenje nikada nije predstavljalo konačno razgraničenje.

Sagovornik Vijesti tvrdi da bi potpuna hrvatska kontrola nad Prevlakom mogla otvoriti pitanje statusa unutrašnjih voda Bokokotorskog zaliva.

Prema njegovom tumačenju, pojedina moguća rješenja granice mogla bi dovesti do toga da Boka dobije status međunarodnog zaliva.

Upravo zato crnogorska strana smatra da se kopnena i morska granica moraju posmatrati zajedno.

Spor ima i ekonomsku dimenziju, jer razgraničenje utiče na prava istraživanja i korištenja prirodnih resursa u podmorju, uključujući potencijalna nalazišta nafte i gasa.

Hrvatska blokirala još dva poglavlja

Zbog neriješenog pitanja granice Zagreb je ove sedmice onemogućio zatvaranje Poglavlja 15, koje se odnosi na energetiku, i ponovo blokirao Poglavlje 14, posvećeno saobraćajnoj politici.

Hrvatska od decembra 2024. godine ne dozvoljava ni zatvaranje Poglavlja 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, zbog više bilateralnih sporova s Crnom Gorom.

Prema saznanjima Vijesti, blokada energetskog poglavlja povezana je upravo s pitanjem istraživanja nafte i gasa u dijelu Jadranskog mora u kojem granica nije konačno utvrđena.

Kod saobraćajnog poglavlja Zagreb je ranije problematizovao kabotažu, odnosno pravo prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge, kao i vazduhoplovne karte povezane s pitanjem granice.

Crna Gora je 19. novembra na međuvladinoj konferenciji zatvorila još dva pregovaračka poglavlja, čime je ukupan broj zatvorenih povećan na 25. Preostalo joj je još osam.

Zagreb poslao mapu, Podgorica odbija jednostrano rješenje

Hrvatska je 16. novembra dostavila Crnoj Gori svoj prijedlog granične linije.

Crnogorski ministar pravde Bojan Božović, koji predsjedava Vladinom komisijom za razgraničenje s Hrvatskom, odgovorio je pismom od 18. novembra.

U njemu je poručio da Podgorica ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice i najavio da je spremna da u najkraćem roku dostavi vlastiti nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru.

Državna sekretarka u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Andreja Metelko Zgombić izjavila je u Briselu da su stručnjaci dvije zemlje, poredeći katastarske podatke, potvrdili da je riječ o nekadašnjoj republičkoj granici.

Zagreb, međutim, očekuje da takav zaključak zvanično potvrdi i Crna Gora.

Na Božovićevo pismo oštro je reagovala specijalna savjetnica hrvatskog ministra spoljnih poslova Vanda Babić Galić.

"Gospodo draga, prste k sebi", poručila je.

"I­skreno sam se nadala da Crna Gora zaista poštuje evropske vrijednosti, ali ovaj veoma znakovit potez, koji nas vraća u vrijeme agresije, pokazuje da Crna Gora i te kako priželjkuje Prevlaku", napisala je na Fejsbuku.

Može li spor završiti pred međunarodnim sudom?

Crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević izjavila je 19. novembra u Briselu da Podgorica želi dogovor s Hrvatskom, ali da je spremna da pitanje granice iznese pred međunarodni sud ukoliko pregovori ne daju rezultat.

"Naš stav je da želimo da riješimo i pitanje granice na moru i pitanje granice na kopnu", rekla je Gorčevićeva.

Ona je naglasila da Crna Gora prihvata načela Badinterove komisije i poštuje teritorijalni integritet Hrvatske.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da bi, ukoliko dvije države izaberu arbitražu, evropske institucije pratile taj proces.

"Važno je da se dođe do rješenja koje će omogućiti Crnoj Gori da zatvori pregovaračka poglavlja", rekla je Kos.

Prema izvoru Vijesti, hrvatska strana zasad nije spremna da prihvati međunarodnu arbitražu, pozivajući se na loša iskustva iz ranijih graničnih sporova.

Hrvatska je 2015. istupila iz arbitraže sa Slovenijom, a odluku arbitražnog suda iz 2017. o granici u Piranskom zalivu ne priznaje kao obavezujuću.

Šta o sporu kaže Željko Pantelić?

Novinar Željko Pantelić ocijenio je da Crna Gora ne bi trebalo da računa isključivo na pritisak Evropske unije kako bi Hrvatska promijenila stav.

Prema njegovim riječima, Zagreb je trenutno prilično izolovan u EU kada je riječ o odnosu prema Podgorici, ali ta izolacija ne znači da je izložen ozbiljnom pritisku.

"Valja napomenuti da zvanični Zagreb ne trpi nikakav pritisak ni iznutra, jer nijedna politička snaga u Hrvatskoj, izuzimajući par javnih ličnosti, nema konstruktivan, a kamoli blagonaklon stav prema Podgorici", rekao je Pantelić.

On smatra da bi Crna Gora trebalo da prihvati nekadašnju republičku granicu kao osnov za kopneno razgraničenje, a da za morsku granicu zatraži međunarodnu arbitražu.

Pantelić je naveo i da bi Podgorica trebalo da riješi druga otvorena pitanja s Hrvatskom, uključujući obeštećenje bivših zatočenika logora Morinj, rasvjetljavanje sudbine nestalih osoba iz rata i povraćaj oduzete imovine.

Prema njegovom mišljenju, školski brod "Jadran" trebalo bi vratiti Hrvatskoj.

Takvim pristupom, smatra Pantelić, Crna Gora bi mogla da dobije snažniju podršku evropskih institucija u rješavanju graničnog spora.

Spor traje još od raspada Jugoslavije

Nakon raspada Jugoslavije i ratova devedesetih, Prevlaka je bila pod nadzorom posmatrača Ujedinjenih nacija.

Protokolom iz 2002. godine uspostavljen je privremeni režim kontrole kopna i mora, ali je izričito predviđeno da taj dokument ne prejudicira konačnu granicu.

Poslije obnove nezavisnosti 2006. godine Crna Gora je preuzela pregovore s Hrvatskom.

Tadašnji premijeri Milo Đukanović i Ivo Sanader dogovorili su 2008. godine da se pitanje morske granice riješi pred Međunarodnim sudom pravde, ali predmet nikada nije stigao u Hag.

Hrvatska, osim s Crnom Gorom, ima neriješena granična pitanja i sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.

Spor sa Srbijom odnosi se na granicu na Dunavu, dok sporazum o državnoj granici između BiH i Hrvatske, potpisan 1999. godine, još nije ratifikovan.

Otvorena pitanja između BiH i Hrvatske uključuju pojedina područja uz Unu i u blizini Neuma.

Najčitanije