BEOGRAD - Ustavni sud Srbije ocijenio je neustavnom uredbu Vlade od Srbije 17. juna 2005. godine kojom je pripadnicima četničkog Ravnogorskog pokreta priznato sudioništvo u Narodnooslobodilačkom ratu (NOR), objavio je u subotu beogradski "Danas".
Odluka Ustavnog suda podrazumijeva da je članovima Ravnogorskog pokreta uskraćeno pravo na borački dodatak, ličnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć, ortopedski dodatak, pravo na liječenje o trošku državnog budžeta, te pravo na ortopedska i druga pomagala.
Međutim, "Danas" navodi da ravnogorci i dalje imaju pravo na penziju i profesionalnu rehabilitaciju, a nije im uskraćeno ni pravo na dobijanje "Ravnogorske spomenice 1941.", ali pod uslovom da su u Ravnogorski pokret pristupili od 17. aprila do 31. decembra 1941. godine, uz dokaz o kontinuitetu do 15. maja 1945. godine, to jest do oslobođenja.
Prve reakcije na odluku Ustavnog suda Srbije, koju "Danas" objavljuje uz naznaku "ekskluzivno", podijeljene su.
Aleksandar Čotrić, potpredsjednik Srpskog pokreta obnove, stranke Vuka Draškovića koja se zauzimala da se Ravnogorskom pokretu prizna status antifašističkih boraca, kaže za "Danas" da je Ustavni sud za tu odluku "nekompetentan i nenadležan".
"Sud istorije potvrdio je da je Ravnogorski pokret bio antifašistički i oslobodilački", rekao je Čotrić, pozivajući se na ocjene i stavove "saveznika u Drugom svjetskom ratu", ali i "odluke skupštine Srbije iz 2004."
Predsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), tvrdi, međutim, da "Ravnogorski pokret nije bio saučesnik Narodnooslobodilačkog rata već samo saučesnik rata".
"Oni su kao vojna formacija bili sramota za srpski narod", naglasio je Zečević i prvobitnu odluku o izjednačavanju prava ravnogoraca i partizana ocijenio kao "političku odluku koju je prethodna vlast na čelu sa Demokratskom strankom donijela kako bi se dodvorila koalicijskim partnerima".
"Danas" navodi i nekoliko reakcija iz regije u kojima se pozdravlja odluka Ustavnog suda, uz ocjene kako je i istorija dokazala da je Ravnogorski pokret sarađivao sa okupatorima.
Predsjednik Foruma građana Tuzle Vehid Šehić ukazuje da "istorijske činjenice koje podupiru Evropa i svijet", pokazuju da "članovi Ravnogorskog pokreta nisu bili ravnopravni saučesnici Narodnooslobodilačkog rata".
Glavni i odgovorni urednik portala Analitika iz Podgorice Draško Đuranović odluku Ustavnog suda Srbije smatra "povijesno utemeljenom, ali prilično politički motiviranom", a jednako tako i prvobitnu uredbu iz 2005. godine smatra politički činom.
On ocjenjuje da je "izmjena nakon šest godina dio političkog mozaika".
"Nažalost, Srbija je bila među rijetkim zemljama u Evropi i svijetu koja je izjednačila borce protiv fašizma i one koji su sarađivali s okupatorima. Priča o Ravnogorskom pokretu je složena i jedna situacija je bila do 1942. godine, a druga poslije", ukazuje Đuranović.
I predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava iz Hrvatske Zoran Pusić u razgovoru za "Danas" ukazuje da se "u zemljama bivše Jugoslavije istorija i istorijski događaji u sadašnjosti koriste zbog političkih razloga".
"Slična situacija je bila i tokom 90-ih godina, tokom rata na prostorima bivše SFRJ, kad su Srbi negirali zločine koje su počinili četnici, a Hrvati negirali genocid ustaša nad Srbima", prokomentarisao je Pusić.
"Draža Mihailović je nesumnjivo bio neko ko je svoju borbu počeo kao borac protiv fašizma, ali je iz pogrešnih kalkulantskih razloga počeo sarađivati prvo sa fašističkom Italijom, a nakon pada Italije s nacističkom Njemačkom. To su istorijske činjenice koje je teško osporiti", rekao je Pusić u razgovoru za "Danas".