Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Dejvid Mekalister izjavio je da EU treba da postane "vidljivija i glasnija na Zapadnom Balkanu".
On je istakao i da je zadatak Srbije da svoju bezbjednosnu i spoljnu politiku uskladi sa politikom Unije i kada je riječ o Rusiji.
"Srbija ima tradicionalno jake ekonomske, društvene i kulturne veze sa Rusijom. Ali Rusija unilatralno mijenja evropske ganice kako bi pokušsala da proširi svoj uticaj i kontrolu nad dijelovima teritorje susjednih zemalja. Srbija zato mora da svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku uskladi sa politikom EU, a to se odnosi i na politiku prema Rusiji," rekao je Mekalister u intervjuu za portal European Western Balkans
Uoči konferencije o novoj globalnoj strategiji EU u Beogradu, evropski zvaničnik je dodao, da s druge strane prepoznaje "dobru i plodonosnu saradnju Srbije sa NATO" i ohrabruje Srbiju da produbi taj odnos.
"To što Srbija ne teži članstvu u NATO nije problem. Evropska unija ima šest žemalja koje nisu članice NATO - Austriju, Kipar, Finsku, Irsku, Maltu i Švedsku," rekao je on.
Na pitanje o padu podrške članstvu u EU i opasnosti od ruskog uticaja u Srbiji, on je rekao da EU treba da bude vidljivija i glasnija na Zapadnom Balkanu i kao primjer naveo pomoć Unije tokom poplava u Srbiji 2014.
"EU je do kraja 2014. potrošila 172 miliona evra na humanitarnu pomoć i rekonstrukciju u poplavljenim područjima. Ne znam da je Rusija pružila sličnu podršku. Ali ovo se nedovoljno prepoznaje u srpskoj javnosti," rekao je on.
Mekalister će govoriti na konferenciji "Globalna strategija EU u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i Zapadni Balkan" na kojoj će prvi put od objavljivanja biti predstavljena nova globalna strategija EU koja će zamijeniti dosadašnju Evropsku bezbjednosnu strategiju iz 2003.
Upitan koje su najveće prijetnje zapadnm Balkanu u ovom trenutku, napuštanje politike proširenja EU ili nešto drugo, Mekalister je rekao da je region suočen sa važnim zadacima i izazovima poput jacanja vladavine zakona, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, medijskih sloboda ali i posljedicama neriješenih bilateralnih pitanja.
Prema njegovim riječima, zemlje zapadnog Balkana su u prošlosti prošle kroz proces političke, institucionalne, pravne i socijalne reforme i transformacije sa ciljem ulaska u EU ali taj proces nije dovršen.
"Međutim, održive promjene zahtijevaju vrijeme i siguran sam da će Srbija i druge zemlje zapadnog Balkana nastaviti putem ka EU", rekao je on.
Na konstataciju da je posvećenost Srbije ulasku u EU predmet stalnih pohvala, naročito napredak tokom vlade premijera Vučića, ali da neki strahuju da zemlja nazaduje kada je riječ o ograničavanju demokratije i medijskihsloboda, Mekalister kaže da svih 35 pregovaračkih poglavlja u pregovorima sa EU podjednako važno i da sva moraju da se otvore i zatvore kako bi Srbija ušla u EU.
"U tom kontekstu pozdravljam otvaranje poglavlja 23 i 24 na Međuvladinoj konferenciji iduće nedlje. To je odavno zasluženo. Kao direktnu posljedicu toga Beograd će imati pregled šta je urađeno u važnim područjima poput pravosuđa, unutrašnje bezbjednosti, temeljnih prava i borbe protiv organizovanog krimnala i korupcije," rekao je on.
Meklaliser trvrdi da Njemačka nije promijenila stav odnosno postala popustljivija kada je riječ o ranijim uslovima postavljenim Srbiji. Naprotiv, Njemačka je bila veoma dosljedna.
"Kancelarka Merkel ima blizak i otvoren dijalog sa premijerom Vučićem i između ostalog je pokrenula Berlinski proces 2014. godine", rekao je on.
Kada je riječ o Bundestagu, relevantni dokumnet za njemački parlament je rezolucija Bundestaga o Srbiji iz 2013. godine, dodao je Mekalister.
"Ona stavlja poseban naglasak na normalizaciju između Kosova i Srbije i nastaviće da oblikuje pristup Nemačke u pogledu pristupnih pregovora Srbije sa EU," rekao je on.
Na pitanje šta za njega znači "obuhvatna normalizacija" odnosa iz poglavlja 35, on je naglasio da je dijalog sa Prištinom blisko povezan sa pristupanjem EU.
Briselski sporazum iz aprila 2013. godine o principima normalizacije je bio kamen temeljac, ali taj sporazum je tri godine kasnije daleko od toga da bude primijenjen, podsjetio je Mekalister.
"U suštini od Srbije se traži stalno angažovanje prema vidljivom i održivom poboljšanju odnosa sa Kosovom. Taj proces će obezbijediti da i jedni i drugi nastave svoj put prema EU izbjegavajući mogućnost da jedni druge blokiraju u tim naporima", rekao je Mekalister.
Kada je riječ o tome šta se može učiniti kako bi se sprečilo da bilateralna pitanja između zemalja zapadnog Balkana i članica EU ometaju proces pristupanja Uniji odnosno da države blokraju jedna drugu u tom procesu, on je rekao da bilateralna pitanja koja se ne odnose na usklađivanje zakona i propisa sa EU treba riješavati bilateralno.
"Širenje je vezano za mir, stabilnost i prosperitet regiona zapadnog Balkana. Stabilna Srbija će donijeti dobrobit čitavom regionu", smatra izvjestilac EP.
Na pitanje da li misli da će jačanje i širenje ultradesničarskih pokreta biti prijetnja za Srbiju, on je konstatovao da je ulazak ekstremnih desnicara u Narodnu skupštinu "zaista promjena".
"Važno je da demokratke snage i civilno društvo objasne srpskom narodu da radikalni političari često ne nude opipljiva rješenja. Oni gledaju unazad i igraju na strahove ljudi," rekao je Mekalister.
Izvjestilac EP, inače njemački poslanik iz redova CDU, smatra da ishod referenduma u Britaniji na kome su se građani izjasnili za izlazak iz Unije ne bi trebalo da utiče na rješenost EU da nastavi proces proširenja i podrži reformsku agendu budućih članica.
"Međutim, s izlaskom Velike Britanije iz EU, zemlje Zapadnog Balkana gube glavnog zagovornika proširenja," zaključio je on.