BEOGRAD - Srbi u Hrvatskoj i dalje su diskriminisani i pritisci ne prestaju, pa Srbija mora instisirati da se konačno krene u reviziju svih hrvatskih optužnica za ratne zločine protiv Srba i da u razgovoru sa vlastima u Zagrebu rješava problem po probleme, ocijenjeno na sjednici Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu.
Sjednici, na kojoj je razmatran položaj Srba u Hrvatskoj, prisustvovali su srpski politički predstavnici u toj zemlji, kao i članovi izbjegličkih udruženja.
Učesnici su ocijenili da optužnice za ratne zločine protiv Srba u Hrvatskoj, nakon ulaska te države u EU, više ne mogu biti samo stvar te zemlje, nego i evropskog zakonodavstva, te izrazili bojazan da neka procesuiranja za ratne zločine protiv Srba služe da se oni odvrate od povratka, zbog čega je važno da Beograd i Zagreb razmotre ta pitanja.
Politički predstavnici Srba istakli su da se u Hrvatskoj smatra da su Srbi krivi za sve, nametnuta im je kolektivna krivica, donose se zakoni koji ih direktno diskirminišu, te da Srbija ima sve pretostavke da traži da dvopismenost bude primijenjena u sredinama u Hrvatskoj gdje postoje zakonski uslovi.
Oni su naveli da se u Hrvatskoj bilježi trend pada zapošljavanja pripadnika srpske manjine, a izraženo je očekivanje da bi ulaskom u EU, Hrvatska trebalo da poštuje vlastite zakone, kojim bi Srbi mogli da riješe pitanja zapošljavanja, te stambena, penzijska i druga prava.
Predsjednik Odbora Aleksandar Čotrić rekao je da je hapšenje grupe Srba u Trpinji u Hrvatskoj izazvalo opravdan strah kod Srba u Hrvatskoj, te dodao da Zagreb i Beograd moraju da razgovaraju o svim otvorenim pitanjima Srba u Hrvatskoj, ali i Hrvata u Srbiji.
On je naveo da Srbija pozdravlja ulazak Hrvatske u EU i smatra da će to pomoći boljem statusu Srba u Hrvatskoj i rješavanju odnosa dvije države te zahvalio za odnos Hrvatske da pomogne Srbiji da postane član EU.
"Između prijatelja mora postojati iskrenost i govoriti se istina da postoje brojni nerešeni problemi između Srbije i Hrvatske, posebno koji se tiču položaja Srba u Hrvatskoj, kao i onih koji su izbegli iz te države", rekao je Čotrić.
Srpski poslanik u hrvatskom parlamentu Milorad Pupovac rekao je da postoje nejasni motivi hapšenja Srba u Hrvatskoj za ratne zločine, dok se, s druge strane, ne procesuiraju ratni zločini počinjeni nad Srbima i da je to posljedica oslobađajućih presuda hrvatskim generalima u Hagu.
"Neki ljudi u Hrvatskoj misle da više ne treba raditi na procesuiranju zločina. Za zločine u `Oluji` niko nije odgovarao, kao ni za zločine u `Bljesku`, niti u drugim slučajevima", rekao je Pupovac.
Pupovac je naveo da loše iskustvo Srba u Hrvatskoj treba da bude opomena Srbiji da traži garancije za Srbe na Kosovu i Metohiji, kako bi bili zaštićeni, i da to pitanje dobije regionalnu i međunarodnu dimenziju.
Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke /SDSS/ Vojislav Stanimirović rekao je da je postala praksa da se protiv njega pojavljuju lažne optužbe za zločine, čime se Srbima šalje poruka da ne treba da se vraćaju, a onima koji su ostali da ih možda ima puno.
Predsjednik Srpskog demokratskog foruma /SDF/ Veljko DŽakula rekao je da Srbi u Hrvatskoj moraju imati strategiju kako hrvatsku Vladu da natjeraju da ih prihvati kao partnere.
Sjednici su prisustvovali i predstavnici Vlade Srbije i srpskog Tužilaštva za ratne zločine, te izbjegličkih udruženja Milojko Budimir i Miodrag Linta, direktor Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" Savo Štrbac, kao i direktor vladine Kancelarije za dijasporu i Srbe u regionu Slavka Drašković i komesar za izbjeglice Vladmir Cucić.