HAG - U Međunarodnom sudu pravde sutra će izlaganjem srbijanskog pravnog tima biti nastavljena usmena rasprava u sporu između Srbije i Hrvatske po uzajamnim tužbama za genocid na području Hrvatske od 1991. do 1995. godine.
Tokom sedmice srbijanski pravni tim na čelu sa Sašom Obradovićem, iskusnim pravnikom iz Ministarstva spoljnih poslova, predstaviće dokaze o činjenici da je Hrvatska izvršila genocid nad Srbima koji su živjeli na njenoj teritoriji od 1991. do 1995. godine, s akcentom na akciju "Oluja".
Članovi tima Srbije najprije će sutra odgovoriti na optužbe koje je Hrvatska tokom prošle sedmice iznijela na početku usmene rasprave, a u nastavku zasjedanja će predstaviti protivtužbu Srbije iz 2010.
Osim opisanih zločina u periodu od 1991. do 1995. u Hrvatskoj, protivtužba predočava istorijski kontekst događaja osvrćući se i na period od 1941. do 1945. godine, radi lakšeg razumijevanja događaja koji su uslijedili od 1991. do 1995. godine.
U dokumentu koji je podnesen Međunarodnom sudu pravde su podaci o zločinima počinjenim u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Karlovcu, Osijeku, Paulinom Dvoru, Medačkom džepu, na Maslenici i tokom operacija "Bljesak" i "Oluja".
Pored utvrđivanja da li je počinjen genocid u Hrvatskoj od strane jedne ili druge države u sporu, jedno od pitanja koja će sud utvrđivati na zahtjev Srbije je pitanje vremenske nadležnosti za odlučivanje.
Naime, Srbija osporava nadležnost suda za odlučivanje o događajima koji su se desili od 1991. do 27. aprila 1992. kada je formirana SRJ, a čiji je pravni sukcesor Srbija. Kada je 2008. sud procijenio da je nadležan za odlučivanje u tom sporu, on nije riješio pitanje vremenske nadležnosti, jer je ocijenio da je to vezano za sadržinu spora.
Pored Obradovića u ime Srbije, na optužbe iz Hrvatske će odgovarati i svjetski stručnjaci za pitanje genocida, kao što su kanadski profesor Vilijem Šabas i profesori Andreas Cimerman, Kristijan Tams iz Njemačke, koji će se baviti pitanjima nadležnosti suda.
Istovremeno, Obradović je ranije izjavio da su dokazi hrvatske strane prilično "tanki i slabi". Aleksandar Vučić, prvi potpredsjednik Vlade Srbije, ocijenio je da Srbija ima ozbiljnije i jače pravne argumente od Hrvatske, ali je istakao da ona ne želi ni sa kim da kvari odnose u budućnosti.