BRISEL - Srbija je napredovala u političkoj demokratizaciji, ima stabilnu vlast i postoji široko opredjeljenje političkih stranaka o članstvu u EU, navodi se u izvještaju Evropske komisije.
Proces proširivanja EU dobio je novi zamah. Pomirenje na zapadnom Balkanu je napredovalo, u pripremi je dijalog Beograda i Prištine, dok zemlje regiona preuzimaju veću odgovornost za regionalnu saradnju, navodi Evropska komisija u izvještaju o napretku Srbije ka članstvu u EU.
Prvi od svih uslova za dalji brži napredak Srbije ka članstvu EU ostaje potpuna saradnja sa Haškim sudom, odnosno dokazi da vlasti u Beogradu čine sve da se konačno pred Tribunalom nađu preostala dvojica optuženika Ratko Mladić i Goran Hadžić.
Dovršetak reforme pravosuđa u izvještaju je označen kao neodložni zadatak, jer je to važna stavka uslova političke demokratije, ispunjavanja mjerila iz Kopenhagena, a povezano je neposredno i sa daljim nužnim uspjesima u bici protiv organizovanog kriminala, korupcije i sukoba interesa.
Manjkavosti i nemanje uvida u postupak izbora sudija i tužilaca, ipak, dovodi u pitanje nezavisnost pravosuđa i može dovesti do političkog upliva na srpsko sudstvo, navodi se u izvještaju.
Velike zamjerke upućene su i na račun opšteproširene korupcije, što se odnosi i na ostale zemlje zapadnog Balkana. Komisija očekuje da srpski parlament usvoji zakon o finansiranju političkih stranaka.
Evropska komisija ima pohvalne riječi za podsticanje saradnje Srbije sa susjedima, posebno sa Hrvatskom i najnovijim potezima u unapređivanju veza sa BiH.
Veliki značaj u izvještaju pridaje se odluci vlasti u Beogradu da zajedno sa EU, kroz rezoluciju UN, pokrenu dijalog sa Prištinom, što se vidi kao zalog jačanja stabilnosti regiona, boljeg života ljudi i puta u Evropu.
Sve mjere koje su srpske vlasti preduzele za ispunjavanje uslova za ukidanje šengenskih viza istaknute su kao uzorne, uključujući nadzor granica i pouzdanost dokumenata, ali je upozoreno i na pojavu lažnih azilanata.
Vidan napredak je ostvaren u borbi protiv organizovanog kriminala, a saradnja ključnih službi u Srbiji, regionu i na međunarodnoj ravni donijela je dobre rezultate u istragama na visokom nivou i hapšenja mnogih optuženih, navodi se u izvještaju.
Zaplijena imovine stečene organizovanim kriminalom počela je revnosnije da se primjenjuje, ali moraju se dalje ojačati kapaciteti službi za sprovođenje zakona, sa ciljem da koriste savremene, posebno finansijske istražne tehnike.
Komisija navodi da je Srbija nastavila jačanje kapaciteta policije, uz poboljšanja u specijalnim službama kriminalističke policije, kao i da je pospješena saradnja različitih policijskih struktura, ali i regionalna i međunarodna policijska saradnja.
"Srbija je ostvarila izvjestan napredak u borbi protiv terorizma, pošto je usvojen Zakon o vojnoj bezbjednosti i vojnim obavještajnim službama", navodi se u izvještaju. Dodaje se da je, ipak, nužno da se poboljša politika sprečavanja terorizma (baza podataka osumnjičenih za terorizam još nije uspostavljena).
Slab je pomak i u zaštiti ličnih podataka u Srbiji, smatra izvršno tijelo EU. Od Srbije se traži i predusretljiviji stav prema učešću Kosova u regionalnoj saradnji i trgovini, uz priznavanje zasad spornog carinskog pečata Kosova i dalje unapređenje saradnje sa Euleksom, posebno u sređivanju prilika na sjeveru Kosova.
Komisija u Briselu dala je i veoma temeljnu analizu srpske privrede, uz konstataciju da je došlo do izvjesnog rasta bruto domaćeg prozvoda, ali i nedovoljnog napretka u strukturnim reformama i privlačenju stranog kapitala.