BRISEL - Srbija i EU danas u Briselu otvaraju ključna poglavlja u pristupnim pregovorima Srbije, zbog važnosti koju Brisel pridaje harmonizaciji propisa i standarda u oblasti vladavine prava, poglavalja 23 i 24 se otvaraju među prvima, a zatvaraju tek pred kraj pregovora o članstvu u EU.
U Briselu se danas održava treća Međuvladina konferencija o pristupanju Srbije Evropskoj uniji, a očekuje se da bi Srbija trebalo da otvori dva nova poglavlja u pregovorima o članstvu u EU - poglavlje 23 koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava i poglavlje 24 koje se bavi pitanjima pravde, slobode i bezbjednosti.
Delagaciju Srbije predvodi premijer Aleksandar Vučić, dok će na čelu delegacije EU biti Miroslav Lajčak, šef diplomatije Slovačke koja trenuto predsjedva Evropskim savjetom.
Iz EU poručuju da su u pitanju dva ključna poglavlja, odnosno da je usklađivanje oblasti vladavine prava sa pravnim tekovinama i najboljom evropskom praksom ključno za napredak države kandidata ka članstvu u EU.
Zato je i predviđeno da se poglavlja 23 i 24 otvore među prvima, a zatvore tek pred kraj pregovora o članstvu.
Slovačka, kao predsedavanjuća članica EU, pozdravila je već otvaranje novih poglavlja u pristupnim pregovorima Srbije, poručivši da je Srbija ispunila sve uslove za otvaranje poglavlja 23 i 24.
Istovremeno, iz EU poručuju da sam čin otvaranja dva nova poglavlja predstavlja samo početak velikog posla usklađivanja zakonodavstva Srbije sa najboljim evropskim praksama i standardima u oblasti vladavine prava.
Na današnjoj Međuvladinoj konferenciji Srbiji će biti predstavljena zajednička pregovaračka pozicija EU za svako od ova dva poglavlja.
Pregovaračka pozicija EU sadrži i prelazna merila na osnovu kojih će evropske institucije i zemlje članice odlučivati da li je Srbija napredovala u datim oblastima.
Prelazna mjerila i sami pregovori Srbije i EU u okviru poglavlja 23 i 24 podrazumijevaju neke od najznačajnijih reformi neophodnih kako na putu Srbije ka članstvu u EU tako i za samu modernizaciju države.
Od Srbije se očekuje da u narednom periodu sprovede reformu pravosuđa i policije, pojača borbu protiv korupcije, obezbjedi puno poštovanje manjinskih prava i zaštiti medijske slobode i slobodu izražavanja.
Posebna pažnja biće usmjerene na primjenu donjetih zakonskih normi u Srbiji.
Vođena prethodnim iskustvima u procesu proširenja, EU sada insitira na tome da reformski procesi ne smiju da ostanu samo "slovo na papiru", već moraju donjeti promjenu na terenu, vidljivo poboljšanje života građana i u potpunosti pripremiti zemlju kandidata za sva prava i obaveze koje dodnosi članstvo u EU.
O važnosti koju poglavlja 23 i 24 imaju u pristunim pregovorima Srbije, govori i činjenica da eventualni nedostaci u sprovođenju reformi u ova dva poglavlja, kao i u poglavlju 35 (normalizacija odnosa sa Prištinom), mogu privremeno blokirati cijeli pregovarački proces Srbije o članstvu u EU.
Srbija je, i prije nego što je počela proces pregovora u oblasti pravosuđa i osnovnih prva, bila blokirana više od tri mjeseca uslovljavanjima Hrvatske koja su se odnosila na regionalnu jurisdikciju u procesuiranju ratnih zločina, manjinska prava i punu saradnju sa Tribunalom u Hagu.
Iako je EU odbacila da prihvati osnovanost zahtjeva zvaničnog Zagreba u nacrtu zajedničke pregovaračke pozicije EU za poglavlje 23, u koju je Tanjug imao uvid, stoji da se od Srbije se očekuje "temeljna" regionalna saradnja i dobri međususedski odnosi prilikom rešavanja ratnih zločina, uključujući izbegavanje sukoba nadležnosti.
Pored poglavlja 23 i 24 koja bi trebalo da budu otvorena danas, Srbija je od 21. januara 2014. i početka pristupnih pregovor otvorila još poglavlje 32 o finasijskoj kontroli i poglavlje 35 o normalizaciji odnosa sa Prištinom.