HAG/BEOGRAD - Pravni tim Srbije podnijeće sutra Međunarodnom sudu pravde (MSP) u Hagu pisani odgovor na podnesak kojim Hrvatska negira navode iz srpske kontratužbe da je nad Srbima počinjen genocid u proteklom ratu.
Ovo je posljednji podnesak Srbije koji će dostaviti na kraju sudskog roka, 4. novembra, a sastoji se od dijela kojim se osporavaju prigovori Hrvatske i dopunskih argumenata i dokaza za navode iz kontratužbe.
Hrvatskoj će potom biti ostavljen rok za uzvratni odgovor, a sadržina podnesaka ne može biti dostupna javnosti, pre objavljivanja na sajtu MSP, neposredno pred usmenu raspravu.
Prema procenama članova srpskog pravnog tima, usmena rasprava u ovom sporu može se očekivati u prvoj polovini 2013. godine.
Član srpskog ekspertskog tima, predsjednik "Veritasa" Savo Štrbac izjavio je da se Srbija u obimnom podnesku poziva i na presudu Haškog tribunala koji je aprila ove godine osudio hrvatskog generala Antu Gotovinu na 24, a Mladena Markača na 18. godina zatvora za zločine počinjene nad Srbima u operaciji "Oluja".
Prema toj presudi, hrvatski politički, vojni i policijski vrh učestvovao je u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio da djelimično ili potpuno ukloni etničke Srbe sa teritorije Hrvatske.
"Upravo ta tvrdnja da je u 'Oluji' počinjeno etničko čišćenje nad Srbima olakšava nam dokazivanje genocidne namjere, jer je od etničkog čišćenja do genocida mali korak", kazao je Štrbac.
On je dodao da je prvostepena presuda Haškog tribunala hrvatskim generalima "jedan od aduta Srbije" izrazivši uvjerenje da će biti potvrđena u djelu koji se odnosi na udruženi zločinački poduhvat.
Podsjetivši da se u kontratužbi Srbija poziva na kontinuitet genocida koji su hrvatski fašisti u vrijeme NDH počinili tokom Drugog svjetskog rata, Štrbac je ukazao da su "Hrvati zapravo povratnici u vršenju tog istog krivičnog djela što je, takođe, važno u njegovom dokazivanju."
Hrvatska je 2. jula 1999. godine, neposredno poslije NATO bombardovanja SRJ, podnijela tužbu kojom traži da Sud utvrdi da je Srbija, kao država naslednica, odgovorna za agresiju i genocid nad hrvatskim građanima.
Hrvatska je zatražila i da Srbija plati štetu u iznosu koji utvrdi Sud, kazni sve počinioce zločina, pruži sve informacije o nestalima i vrati odnijeta kulturna dobra.
Ove zahtjeve Hrvatska zasniva na tvrdnjama da su vojne, policijske i paravojne snage pod kontrolom SRJ počinile "etničko čišćenje kao oblik genocida" napadajući i protjerujući hrvatske građane s područja Knina, istočne i zapadne Slavonije i Dalmacije.
Srbija je najprije pokušala da ospori nadležnost Suda UN u ovom sporu, pošto bivša SRJ, odnosno Srbija u vrijeme podnošenja tužbe nije bila članica svjetske organizacije.
Sud je, međutim, odbacio argumentaciju Srbije koja je potom 4. januara 2010. podnijela protivtužbu kojom Hrvatsku tereti za genocidne akcije i etničko čišćenje preko 230.000 Srba u operaciji "Oluja".
Srbija traži da Sud Hrvatsku proglasi krivom za kršenje Konvencije o genocidu zato što je u toku i poslije operacije "Oluja" 1995. namjeravala da uništi krajiške Srbe u sektorima Sjever i Jug pod zaštitom UN.
Ova namjera sprovođena je, kako se kaže, nanošenjem ozbiljnih fizičkih i mentalnih povreda pripadnicima srpske zajednice i namjernim podvrgavanjem takvim životnim uslovima sračunatim na njeno djelimično fizičko uništenje.
Srbija je alternativno zatražila da Sud proglasi Hrvatsku odgovornom za zavjeru za počinjenje genocida ili zato što je propustila i propušta da genocid spriječi i kazni.
Srbija traži i da Sud hrvatskim vlastima naloži da odgovorne kazni, da krajiškim Srbima plati "puno obeštećenje" za svu štetu i gubitke nastale kao posljedica genocida, kao i da ustanovi pravne uslove za bezbedan povratak Srba u njihove domove i normalan život uz poštovanje svih nacionalnih i ljudskih prava.
Srbija je zatražila i da Hrvatska iz zakona o državnim praznicima ukloni "Dan pobjede i domovinske zahvalnosti" i "Dan hrvatskih branitelja" koje slavi 5. avgusta "na dan trijumfa genocidne operacija "Oluja'".