BEOGRAD - Građani Srbije će u nedjelju, 6. maja, deveti put od uvođenja višestranačkog sistema 1990. godine birati šefa države.
Od 1990. godine, predsjednik je bio biran osam puta, od kojih su tri izborna ciklusa bila neuspješna.
Srbija je u pet navrata uspjela da izabere predsjednika, a tu funkciju su obavljala tri čovjeka - Slobodan Milošević i Boris Tadić u dva mandata, a Milan Milutinović u jednom.
Na prvim izborima za predsjednika Srbije nakon uvođenja višestranačja, decembra 1990. godine, nadmetala su se 32 kandidata, a na njih je izašlo 71,5 odsto upisanih birača.
Na tim izborima sa 65,34 odsto pobijedio nekadašnji lides socijalista Slobodan Milošević, lider SPO Vuk Drašković zauzeo je drugo mjesto sa 16, 4 odsto, a slijedili su Ivan Đurić, Sulejman Ugljanin, Vojislav Šešelj...
U novoj trci koja je uslijedila dvije godine kasnije učestvovalo je sedam kandidata, a ponovo je pobijedio Milošević, osvojivši 56,42 odsto glasova, dok je na drugom mjestu bio Milan Panić sa 34,02 odsto glasova.
Novi predsjednički izbori održani su decembra 1997. godine na kojima je takođe učestvovalo sedam kandidata, a u prvom krugu Milan Milutinović je dobio 43,7 odsto, a lider radikala Vojislav Šešelj 32,19 odsto.
Kako ni jedan nije dobio potrebnu većinu, odnosno više od 50 odsto izašlih birača, glasanje je ponovljeno, pa je u drugom krugu pobijedio Milutinović.
slijedeći izbori održani su septembra 2002. godine na kojima se nadmetalo 11 kandidata, a u prvom krugu najvise glasova dobili su lider D S S Vojislav Koštunica i to 30,89 odsto i tadašnji predsjednik G17 plus Miroljub Labus sa 27,36 odsto.
U drugom krugu je Koštunica dobio 66,86 odsto glasova, ali zbog nedovoljnog odziva birača (50 odsto + 1), predsjednik Republike nije izabran ni u drugom krugu glasanja, tako da je ponovljen cio izborni postupak.
Tako su novi izbori održani u decembru iste godine, na njima su se nadmetala samo tri kandidata, ali budući da ni na njima nije izašla polovina od ukupnog broja birača upisanih u birački spisak nije bilo drugog kruga, već su izbori ponovo bili ponovljeni.
Novi su održani novembra 2003. godine, učestvovalo je šest kandidata, a na njima je najviše glasova dobio tadašnji radikal Tomislav Nikolić (46,23 odsto), a demokrata Dragoljub Mićunović (35,42 odsto).
Međutim, kako ni tada nije izašao dovoljan broj birača nije bilo drugog kruga, već se juna 2004. godine išlo na nove izbore.
U toj izbornoj utakmici nadmetalo se 15 kandidata, Nikolić je dobio 30,60 odsto, a demokrata Boris Tadić 27,37 odsto, ali pošto ni jedan kandidat nije dobio potrebnu većinu, moralo se u drugi krug, u kome je Tadić osvojio 53,24 odsto, a Nikolić 45,40 odsto.
Pošto je ispunjen zakonski uslov da pobjeđuje kandidat koji dobije većinu glasova birača koji su glasali, bez obzira koliki je odziv, predsjednik Srbije postao je Tadić.
Građani su na birališta ponovo išli četiri godine kasnije, 2008. godine, kada je u prvom krugu Nikolić dobio blizu 40 odsto glasova, a Tadić 35,39 odsto, ali i ovog puta se išlo u drugi krug u kome je pobjedu odnio Tadić sa 50,31, dok je Nikolić dobio 47,97 odsto.