BEOGRAD – Usvajanjem izmjena Zakona o izboru narodnih poslanika, Skupština Srbije danas je ukinula praksu blanko ostavki, što je bio jedan od uslova za dobijanje pozitivnog mišljenja Evropske komisije za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU.
Izmjenama Zakona propisano je da poslanik lično podnosi ostavku, ovjerenu, predsjedniku Skupštini Srbije u roku od tri dana od dana ovjere, a utvrđeno je da se poslanički mandati dodjeljuju prema redoslijedu sa izborne liste.
U slučaju da poslaniku mandat prestane prije isteka vremena na koji je izabran, dodjeljuje se prvom sljedećem kandidatu sa iste izborne liste kome nije bio dodijeljen, a ukoliko je poslanik kome je mandat prestao izabran u okviru koalicione liste mijenja ga sljedeći kandidat iz iste stranke što je bio amandman PUPS-a za koji je glasalo 119 od 128 prisutnih poslanika.
U aktuelnom sazivu parlamenta nije bilo primjene instituta blanko ostavki, ali je bilo nekoliko slučajeva koji su pokrenuli pitanje opravdanosti tih ostavki.
Posljednji je bio slučaj poslanika Demokratske stranke Srbije Dragana Šormaza, o čijem poslaničkom mandatu se raspravljalo nekoliko mjeseci pošto je isključen iz te stranke.
Poslije pet mjeseci nagađanja o sudbini njegovog mandata, skupštinski Administrativni odbor je 10. oktobra 2010. godine odlučio da Šormaz zadrži mandat, koji je najprije nastupao kao samostalni poslanik, a potom prešao u redove naprednjaka, čime je poslanički klub "Napred Srbijo" dobio 22. poslanika.
Šormaz nije jedini koji je "podigao prašinu" oko poslaničkog mandata. Poslije raskola u SRS, u poslanički klub Tomislava Nikolića prešao je 21 poslanik radikala, a sadašnji lider naprednjaka je svojevremeno tvrdio da je "blanko ostavke tih poslanika izgubio".
Posljednje aktiviranje blanko ostavki desilo se u slučaju nekadašnjih poslanika G17 plus Ksenije Milivojević i Gorana Paunovića.
Oni su 2003. godine izabrani za poslanike G17 plus, a Skupština Srbije im je prestanak mandata konstatovala 15. maja 2006. godine, poslije aktiviranja njihovih blanko ostavki.
Oni su tužili Srbiju Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu zbog kršenja izbornog prava 2006. godine i tražili po 100.000 evra kao nadoknadu pozivajući se na povredu izbornog prava, pravičnosti postupka pred Vrhovnim i Ustavnim sudom, diskriminaciju zbog iznijetog mišljenja.
Osim pitanja blanko ostavki, nova zakonska rješenja regulisala su i zastupljenost žena u parlamentu. Na izbornim listama, umjesto svaki četvrti, svaki treći kandidat moraće da bude žena, što je omogućeno usvajanjem amandmana LSV koji je dobio podršku 124 od 128 prisutnih poslanika.
Žene u aktuelnom sazivu parlamenta čine 21,6 odsto, odnosno u skupštinskim klupama sede 54 dame.
Na parlamentarnim izborima 2008. godine sve stranke, koalicije i grupe građana su ispunile zakonsku obavezu da na listi imaju 30 odsto kandidata ženskog pola, ali žene u parlamenu trenutno čine trećinu samo u poslaničkom klubu Nove Srbije (tri od devet).
Parlament je usvajanjem zakona donio jedan od ključnih akata neophodnih za dalji put Srbije prema EU, a predstoji mu i usvajanje zakona o finansiranju političkih aktivnosti, javnoj svojini i restituciji.