BEOGRAD - Pripadnik "zemunskog klana" Sretko Kalinić izručen je Srbiji u srijedu, nešto prije dva časa po noći.
Kalinić je u Srbiju prebačen avionom Vlade Srbije, a operaciju ekstradicije iz zagrebačkog zatvora Dubrava do Beograda izvela je Antiteroristička jedinica MUP-a Srbije. Nepunih pola sata kasnije, pripadnici MUP-a su trasom koja je unaprijed pripremljena, uz specijalno obezbjeđenje duž cijele trase, sproveli Kalinića do planiranog objekta. On je predat pripadnicima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, a kako je rekao ministar policije Srbije Ivica Dačić, objekat u kojem je smešten Kalinić će obezbjeđivati i pripadnici Žandarmerije. Prema njegovim riječima, MUP je sve detalje oko izručenja Kalinića čuvao u najstrožoj tajnosti želeći da izbjegne bezbjednosne rizike koji su mogli biti "skopčani" sa operacijom izručenja.
Dačić je objasnio da je u prebacivanju Kalinića od Surčina do Beograda korišteno više lažnih, fingiranih kolona automobila i dodao da se moralo pribjeći i medijskim dezinformacijama u vezi s njegovim prebacivanjem, zbog čega se izvinio novinarima i medijima. Kalinić je u odsustvu osuđen na 30 godina zatvora zbog ubistva premijera Zorana Đinđića i na 40 godina zbog učešća u 19 ubistava, tri otmice i dvije terorističke akcije.
"MUP očekuje da će njegovim iskazom moći da bude rasvijetljen i niz drugih krivičnih djela koja su spominjana u prethodnom periodu i da će se time doprinijeti proširivanju krivičnih prijava povodom nekih drugih krivičnih djela koja su izvršena u prošlosti", naveo je ministar policije.
Riječ je o 10 do 20 ubistava koja je Kalinić spomenuo u iskazima hrvatskim istražnim organima, precizirao je Dačić.
Kalinić je prvi državljanin Hrvatske koji je izručen Srbiji poslije potpisivanja međudržavnog sporazuma o ekstradiciji.
Portparol hrvatskog MUP-a Krunoslav Borovec rekao je da je izručenje proteklo bez ikakvih bezbjednosnih problema.
"Sretko Kalinić boraviće u Okružnom zatvoru u Beogradu do završetka istrage o ubistvima o kojima je govorio pred hrvatskim istražnim organima", izjavio je državni sekretar Ministarstva pravde Srbije Slobodan Homen.
Homen je rekao da je policija oko 2.30 predala Kalinića u nadležnost Ministarstva pravde i da bi on poslije završetka istrage o ubistvima o kojima je govorio pred nadležnim organima u Hrvatskoj mogao biti upućen na izdržavanje kazne od 40 godina. Homen je rekao da Kalinić može da traži ponavljanje tih postupaka, pošto mu je suđeno u odsustvu, ali je rekao i da sumnja da bi mogao dobiti status svjedoka saradnika u slučaju podizanja novih optužnica za krivična djela za koja do sada nije odgovarao.
U skladu sa novinama u Zakonu o krivičnom postupku iz 2009. godine, Kalinić bi mogao da dobije status svjedoka saradnika ukoliko bi u ponovljenim postupcima bio osuđen na manju kaznu od 40 godina zatvora.
"Formalno pravno to je moguće, ali iskreno ne verujem da će mu biti ponuđen takav status, s obzirom na težinu užasnih krivičnih dela koja je počinio. Smatram da bi bilo čak i kontraproduktivno da jedna takva osoba dobije bilo kakav povlašćeni status", rekao je Homen.
Prema rečima Homena, Kalinić bi mogao da bude "više nego dragocen svedok za niz nerazjašnjenih ubistava".
Priznanja i optužbe
Prema navodima istrage koji su bili dostupni medijima, Kalinić je tokom pritvora u Zagrebu ispitan o likvidacijama Branka Jevtovića Jorge 2004. godine u Beogradu, kao i za pokušaje ubistva Zorana Nedovića Šoka i Andrije Draškovića iste godine. Nedović i Drašković su preživjeli napade, ali su ubijena dvojica njihovih tjelohranitelja, a četvorica su ranjena.
Ta ubistva su već vezivana za "zemunski klan" zbog navodne osvete za likvidaciju Željka Ražnatovića Arkana. Mediji su naveli da je Kalinić tokom boravka u zagrebačkom pritvoru istražiteljima rekao da je 11. avgusta 2008. godine trebalo da likvidira Ivana Delića u budvanskom kafeu "Palma", ali da je umjesto njega ubio mladića iz Pljevalja koji je sjedio za istim stolom.
Radio-televizija Srbije prenijela je da je Kalinić u izjavi hrvatskim istražnim organima takođe optužio bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Milorada Ulemeka Legiju da je naručio ubistvo svjedoka saradnika Zorana Vukojevića iz osvete zbog svjedočenja pred Specijalnim sudom.
Otac, plaćeni ubica, Zver
Sretko Kalinić, zvani Beli i Zver, najokrutniji egzekutor "zemunskog klana", rođen je 1974. godine u Zadru, a predratne godine proveo je u Bilišanima, malom selu kod Zadra, koje više gotovo i da ne postoji.
Kako je pisala štampa, iako jedva punoljetan, ranih devedesetih nije se libio da uzme pušku i pođe u rat, a jedno je vrijeme je, navodno, služio i pod Draganom Vasiljkovićem, poznatijim pod nadimkom Kapetan Dragan.
Tokom rata upoznao je komandanta "Crvenih beretki" Milorada Ulemeka Legiju, što mu je kasnije bila odskočna daska za status koji je brzo stekao u "zemunskom klanu". Prema policijskim izvorima, Kalinić se u kriminalne vode bacio tek nakon što je tokom oružanih sukoba na Kosovu i Metohiji 1999. upoznao ubijene vođe "zemunskog klana" Dušana Spasojevića Šiptara i Mileta Lukovića Kuma. Prema iskazu svjedoka saradnika Dejana Milenkovića Bagzija, Spasojević je bio jedina osoba koja je mogla da kontroliše Kalinića. Svi ostali su ga se bojali, uključujući i članove klana.
Kalinić je osuđen za učešće u ubistvima Zorana Vukojevića Vuka, Zorana Povića Pove, Sredoja Šljukića Šljuke, Zorana Šljukića, Zorana Savića Šodera, Jovana Gruzijana, Radeta Cvetića, Todora Gradaševića, Branislava Lainovića Dugog, Zorana Davidovića Ćande, Zorana Uskokovića Skoleta, Mirka Tomića Bosanca, Radoslava Trlajića, zvanog Bata Trlaja, Željka Vuletića Hamze, Željka Mihajlovića Crnogorca i Zorana Petrovića Šempe.
U Srbiji postoji još niz neriješenih likvidacija iz protekle dvije decenije s kojima pojedini istražitelji povezuju Kalinića. Njegovo ime kratko se spominjalo i uz ubistvo hrvatskog novinara Ive Pukanića, ali - kako primjećuju hrvatski mediji - od starta je bilo jasno da atentat detonacijom eksplozivne naprave nije njegov stil. Kalinić je, navodno, većinu svojih ubistava počinio kalašnjikovom, uvijek je volio da bude blizu svojih žrtava.
Njegovo ime se vezuje i za likvidaciju Cvetka Simića Preletača, čije je raskomadano tijelo pronađeno u Jarunu.
Kalinić je poslije više od sedam godina bjekstva uhvaćen u Zagrebu, 8. juna, poslije teškog ranjavanja u obračunu sa drugim odbjeglim "zemuncem" Milošem Simovićem, koji je nekoliko dana kasnije uhapšen prilikom pokušaja ilegalnog prelaska hrvatsko-srpske granice. Kalinić je ranjen vatrenim oružjem u stomak i grudi u prigradskom zagrebačkom kvartu Rakite. Kad su saznali njegov identitet, Srbija je, 11. juna, poslala zahtjev za izručenje, a hrvatski ministar pravde potpisao je rješenje o izručenju 17. avgusta.
Kaliniću je u utorak u zagrebačkom Opštinskom kaznenom sudu izrečena kazna od 18 mjeseci zatvora zbog falsifikovanja dokumenata. Oženjen je i ima sedmogodišnju kćerku, a roditelji mu žive u predgrađu Subotice.