ZAGREB - Predstavnici Srba u Hrvatskoj ogorčeni su odlukom Ustavnog suda koji je samo par mjeseci pred izbore promijenio pravila igre, ukinuvši za njih povoljnija rješenja o izboru poslanika manjina koja je prošle godine usvojio Sabor.
"Postavlja se pitanje kako to da Ustavni sud rješenje koje je parlament konceptualno izglasao kao relativno zadovoljavajuće vraća na ranije rješenje koje je apsolutno neprihvatljivo i prema kome se birači na izbornom mjestu obavezuju da se javno izjasne za koga hoće, a za koga neće glasati", rekao je hrvatski vicepremijer Slobodan Uzelac, koji je predstavnik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).
"Kako to da ustavnom sudu ne para oči činjenica da baš time na najgrublji i svima jasan način vrijeđa načelo tajnosti izbora na biračkom mjestu", zapitao se Uzelac.
O odluci se izjasnio i predsednik SDSS-a Vojislav Stanimirović (na slici).
"Predsjednica suda Jasna Omejec tvrdi da se zabrana mijenjanja propisa unutar godinu dana prije izbora ne odnose na nacionalne manjine, što nema nikakve logike, a predstavlja i diskriminaciju prema njima", rekao je on.
Stanimirović najavljuje razgovore predstavnika Srba s premijerkom Jadrankom Kosor, predstavnicima drugih manjina i drugim instancama "nakon čega ćemo videti koje ćemo poteze da povučemo".
Prema rješenjima koja su odlukom Ustavnog suda ukinuta, a koje je lane Sabor usvojio sa 130 glasova, što je daleko više od dvije trećine, manjine koje čine manje od 1,5 odsto ukupnog broja stanovnika imale bi dodatno pravo glasa, odnosno glasale bi i na opštoj stranačkoj listi, i za predstavnika svoje manjine.
Srbi, kojih je 4,54 odsto, birali bi svoja tri poslanika na stranačkoj listi, s tim da bi osim tri garantovana imali mogućnost za izbor većeg broja poslanika. Ovakvo rješenje bilo je iznuđeni kompromis jer predstavnici Srba u Srpskom narodnom vijeću i Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci, koja ima tri poslanika u Saboru, nisu mogli dobiti saglasnost da i Srbi imaju dodatno pravo glasa.
Odlukom Ustavnog suda manjine će kao i do sada, svojih osam poslanika, od toga tri srpska, birati u 12. izbornoj jedinici, pri čemu će birati kog prava da se odreknu, opšteg biračkog ili pripadnosti manjina.
"Događaji i glasine o kojima smo slušali već duže vrijeme, a koji su vezani za ispitivanje ustavnosti izmjena zakona obistinile su se tri-četiri mjeseca pred izbore, što je po nama neustavno i neprirodno", rekao je Stanimirović, podsjetivši na zakonske propise po kojima nema mijenjanja pravila izbore godinu dana prije izbora.
On napominje i da su prijedlozi o dodatnom pravu glasa manjina, koji su prošlog petka ukinuti, rezultat dugotrajne borbe za uvođenje dodatnog prava glasa i da je to bio jedan od koalicionih zahtjeva.
"Mi smo smatrali da je ovakav način koji je sada ukinut bio prihvatljiv svima jer bi ljudi, a naročito srpske nacionalnosti, izlazili na birališta bez opterećenja da se na njima moraju izašnjavati o svojoj nacionalnoj pripadnosti", rekao je Stanimirović.
"To što je učinjeno nije nimalo dobro bez obzira na floskule koje se puštaju u javnost da su tri poslanička mjesta predodređena za SDSS. To nije istina jer bi sve srpske stranke imale iste mogućnoste i isto pravo da ostvare tri mandata. Druga je stvar, a što redovno pokazuju rezultati izbora, što smo mi najjači i što imamo najbolji program", rekao je i dodao da će i po izbornom sistemu koje je bio 2003. i 2007. godine SDSS kao najorganizovanija grupacija imati najveću mogućnost da sva tri izabrana poslanika budu iz njenih redova.
Na pitanje da li se sada radi o svršenom činu, Stanimirović kaže da će se odluka suda morati poštovati, iako su otvorena vrata da se tokom jeseni donesu izmjene koje bi pogodovale nacionalnim manjinama, bilo da se uvede dodatno pravo glasanja ili drugačiji cenzus.
Odluku ustavnog suda kao političku ranije su osudili predsjednik SNV i saborski poslanik Milorad Pupovac i poslanik Italijana Furio Radin, koji je rekao da će o diskriminaciji manjina od strane Ustavnog suda informisati Italiju i druge zemlje EU.
I ostali manjinski predstavnici ogorčeni su činjenicom da manjine neće imati dodatno pravo glasa, iako je to bio jedan od kriterijuma za zatvaranje poglavlja o pravosuđu u pregovorima s EU krajem juna.