BIJELJINA - Sinod Srpske pravoslavne crkve posthumno je odlikovao ordenom "Carica Milica" Dianu Budisavljević koja je iz logora Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu spasila 12 hiljada srpskih mališana.
Budisavljevićeva, koja je prva dobitnica ove nagrade, tokom Drugog svjetskog rata odlazila je iz Zagreba u Jasenovac i ostale logore NDH i odatle je od sigurne smrti spasavala mahom srpsku djecu. Orden srpskom Šindleru dodijeljen je na prijedlog mitropolita Amfilohija na osnovu elaborata "Diana Budisavljević i njena akcija spasavanja srpske djece u NDH 1941-1945. godine", koju je izradio Odbor za Jasenovac u saradnji sa Muzejom žrtava genocida iz Beograda, prenosi list "Danas".
Budisavljevićeva je od 1941. do 1945. godine uspjela spasiti 15 536 djevojčica i dječaka, ali za njih 3 200 nije bilo spasa, jer su umrli nakon godina i mjeseci provedenih u logorima.
Hrabra žena sama je ulazila u logore, čak i u Jasenovac, koji je kao logor smrti potpuno bio zatvoren, čak i za Nijemce. Njen rad je naglo prekinut po oslobođenju Zagreba i to kada je trebalo da krene po zbrinutu decu koja su onda mogla da se vrate u prave porodice, ako su ih imali. Dokumentaciju joj je oduzela policija i predala je Ministarstvu socijalnog staranja FNRJ, koje je na kraju proces pronalaska djece obavio djelimično i traljavo. Tako su na stotine dječaka i djevojčica ostali bez stvarnog identiteta.
Za razliku od "pravednika među narodima" poput njemačkog industrijalca Oskara Šindlera, koji je od Holokausta sačuvao 1 200 Jevreja u Češkoj i Poljskoj ili socijalne radnice Irene Sendler koja je iz užasa varšavskog geta izvukla 2 500 jevrejskih mališana, za Dianu Budisavljević je dugo posle Drugog svjetskog rata malo ko znao.
"Delo Diane Budisavljević je, bez dileme, jedno od najvećih humanitarnih akcija tokom Drugog svetskog rata, koje je, nažalost, i u našoj i u svetskoj javnosti ostalo nepoznato", piše u radu o ovoj ženi doktor Milan Koljanin iz Instituta za savremenu istoriju Srbije.
Njena unuka Silvija Sabo objavila je 2003. godine u Zagrebu "Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945", 388 prevednih zapisa sa njemačkog iz kojih je bilo moguće rekonstruisati njen nesebični i mučni rad. Od tada počinje i značajnije istoriografsko interesovanje za podvige ove žene.
Dianin život uskoro će možda biti zabilježen na filmu, koji bi trebalo da ga snima producent i glumac Tihomir Stanić. On već duže vrijeme razvija filmsku priču "Djeca bez imena". Snimanje počinje baš 28. maja naredne godine, na dan kada su 1945. nove komunističke vlasti Diani oduzele kartoteku u kojoj je popisala oko 12 000 spasene srpske djece.
Diana Budisavljević, rođena Austrijanka, bila je udata za Srbina iz Like Julija Budisavljevića.