ZAGREB - Čak šest tona teška i 13 metara dugačka, sovjetska bespilotna letjelica vojnog tipa pala je 11. marta uveče u širem centru Zagreba, u parku Jarun.
Poslije opsežne operacije letjelica je četiri dana kasnije izvučena iz velikog kratera koji je pri padu nastao.
U njoj su pronađeni ostaci avio-bombe, saopštio je hrvatski ministar odbrane Mario Banožić, što pokazuje da nije bila izviđačka.
Niko nije povrijeđen, iako je pala blizu studentskog doma.
"Nije to bila eksplozija, već više glasan prasak. Nevjerovatna je sreća da niko nije stradao", kaže Neven Barković iz Zagreba za BBC na srpskom.
Iako se zna da letjelicu tipa TU 141 koristi i dalje ukrajinska vojska, zvaničnici u Kijevu negiraju odgovornost za ovaj incident, prenosi BBC.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je 18. marta da je bespilotna letjelica bila naoružana i da je došlo do ekspolozije, najvjerovatnije aviobombe koja se eksplodirala u tlu.
"Pronađeni su upaljač, geleri i nedvosmisleno je utvrđeno da je, inače, bespilotna letjelica koja je namijenjena za izviđanje, bila prilagođena da na sebi nosi oružje", rekao je Plenković.
On je dodao da je potrebno da se utvrdi da je li dron sovjetske proizvodnje do Zagreba !došao greškom, sabotažom ili namjerom".
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je tri dana ranije da je, prema njihovim informacijama, bespilotna letjelica bila nenaoružana i da se srušila pošto je ostala bez goriva.
Šta je pokazala istraga?
Područje oko kratera je obezbijeđeno, a studenti su evakuisani.
"Pronađeni su tragovi eksploziva i tragovi da ovo nije bila izvidnička letjelica. Našli smo dijelove avio-bombe. Nakon analize ćemo moći reći koja je svrha. Bomba se koristila na avionima", izjavio je Banožić.
Dodao je da je istraga ušla u završnu fazu, prenosi Indeks.hr.
Iako je crna kutija oštećena, preko nje bi trebalo da utvrde kuda je tačno letila, ali i dalje ostaje "pitanje sa čije strane je stigla, da li ruske ili ukrajinske".
Letjelica je stigla iz mađarskog vazdušnog prostora i vjerovatno je pala jer je ostala bez goriva.
"Objekat je letio iznad Mađarske više od 40 minuta, letio je u Hrvatskoj manje od sedam minuta i srušio se na području Jaruna. Kako je moguće da nesofisticirana letjelica provede više od sat vremena iznad članice NATO, a da to niko ne primjeti?", rekao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Događaj je opisao kao "ozbiljan incident", ali je pozvao građane da "budu mirni".
"Ovakve se stvari u ratnom sukobu mogu dogoditi", dodao je on, aludirajući na rusku vojnu okupaciju.
Dron je letjelica bez pilota, kojom se upravlja na daljinu, a sve je češći dio vojnog arsenala mnogih zemalja - koristi se i u borbama, ali i za prikupljanje informacija.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da "u ovom trenutku ne znamo tačno je li bila u posjedu ruske ili ukrajinske vojske."
Markijan Lubkjivski, savjetnik ukrajinskog ministra obrane, za hrvatski portal Jutarnji izjavio je da letjelica, koja je pala u Zagrebu, "nije ukrajinska".
"Integrisana vazdušna i protivraketna odbrana NATO-a pratila je putanju leta objekta koji se potom srušio u Zagrebu", rekli su iz NATO-a za Večernji list.
Iz ambasade Rusije u Hrvatskoj su za Indeks rekli da su o oborenom dronu saznali iz hrvatskih medija i da je naprava proizvedena na teritoriji Ukrajine.
"Ruske snage nemaju u naoružanju takve dronove od 1991, odnosno od raspada Sovjetskog Saveza".
Čelnici Evropske unije još nisu zvanično reagovali.
Šta znamo o letjelici
Veliki dron tipa Tupoljev 141 težak je šest tona, što je težina prosječnog borbenog aviona.
Letjelica se kretala brzinom od 700 kilometara na čas, na visini od 1.300 metara, kažu iz hrvatske vlade.
Policijska uprava Zagreba primila je više dojava ljudi da su na Jarunu osjetili detonaciju.
Na mjestu pada letelice pronađena su i dva padobrana, kažu iz policije.
Oštećeno je nekoliko parkiranih vozila, a na terenu su specijalizovani policijski timovi.
'Letjelica od šest tona pala na grad od skoro milion ljudi'
"Zašto se to dogodilo, da li je greška, izgubljena kontrola, u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću reći, ali znamo da je nekoliko minuta preletio Hrvatsku i srušio se u Zagrebu", kaže hrvatski premijer Plenković.
Dodaje da je dobro što nema povrijeđenih i što letjelica nije pala na stambene objekte, navodeći da nadležne službe istražuju slučaj.
"Kontaktirali smo i ukrajinsku stranu da vidimo da li imaju informacije kako je ta letjelica došla do Zagreba", rekao je on.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao da, iako znaju kakav je objekat uletio, nisu dobili nikakav izvještaj o tome.
"Procjenjujemo da to nije upereno protiv Hrvatske, to je prvi i drugi utisak", rekao je Milanović.
Potrebno je razmotriti "kako je letjelica teška šest tona pala u širi centar grada od skoro milion ljudi", kaže Milanović.
Dodao je da su u istragu uključene vojne službe.
Kako su reagovali Zagrepčani: "Ljudi nisu u panici, ali strah postoji"
"Nije to bila eksplozija, već više glasan prasak", ovako Neven Barković, urednik vijesti portala Indeks iz Hrvatske opisuje za BBC trenutak kada je u četvrtak uveče pao dron u veliki zagrebački park.
"Nevjerovatna je sreća da niko nije stradao, jer se ispostavilo da to nije dron kakvi danas postoje", kaže Barković.
Ljudi su, kaže on, odmah počeli da objavljuju snimke na društvene mreže.
"Napravljen je priličan krater, a viđena su i dva padobrana", dodaje on.
Treba znati, dodaje urednik Indeksa, da to nisu padobrani za ljude, već manji padobrani.
"I dalje nije jasno koja je njihova svrha", kaže Barković.
Kaže i da "ne bi rekao da je u Hrvatskoj zavladala panika, ali je straha sigurno bilo".
Bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor prokomentarisala je na Twitteru izjave državnog vrha o padu aviona u Zagrebu.
"Poslije konferencije za novinare onih koji bi trebalo da nas čuvaju osjećamo se veoma nesigurno, uznemireno i jadno", napisala je Kosor.
Hrvatski vojni pilot Ivan Selak rekao je da pad letjelice u Hrvatskoj "blago rečeno, pokazuje nesavršenost NATO kontrole zaštite vazdušnog prostora, a ako govorimo realno, onda je to nečija nesposobnost".
"Vodi se rat na istočnim granicama NATO-a, a letjelica veličine lovačkog aviona i otprilike takve brzine im proleti kroz njihov vazdušni prostor, i to u dužini od gotovo od 1.000 kilometara", rekao je on za hrvatske medije.
Šta kaže NATO, a šta EU
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da dosadašnje indicije pokazuju da bespilotna letjelica koja se srušila u Zagrebu nije bila naoružana i da se nije radilo o oružanom napadu.
"Prema saznanjima koja imamo, nije riječ o namjernom napadu, ali i ovakvi slučajevi su opasni pa smo povećali nadzor", rekao je Stoltenberg.
Dodao je da istraga još traje, ali da indikacije koje trenutno imaju ne idu u prilog tome da je dron nosio avio-bombu ili eksploziv, nego da je bio izviđačke prirode, a kako je dodao, letjelica se srušila kada je ostala bez goriva.
Stoltenberg je zaklučio da će NATO "reagovati ako to bude potrebno".
Za sada još nema komentara iz Evropske unije.
Premijer Hrvatske Plenković rekao je da je u petak, 12. marta, na početku drugog dana samita Evropske unije u Francuskoj izvjestio čelnike država članica o padu bespilotne letjelice u Zagrebu.
Rumunsko ministarstvo odbrane objavilo je da je njihova "kontrola leta uhvatila u četvrtak signal letjelice, najvjerovatnije drona, koji je prešao nacionalni vazdušni prostor za vrlo kratko vrijeme, za manje od tri minuta".
"Letjelica je ušla u rumunski vazdušni prostor oko 23:23, dolazeći iz Ukrajine, a napustila nacionalni vazdušni prostor oko 23:26 u smjeru Mađarske", saopštili su iz Ministarstva odbrane Rumunije.
Nedovoljno vremena, "velika brzina i mala visina, kao i tadašnji terenski i vremenski uslovi, nisu omogućili korišćenje drugih proceduralnih sredstava za dalju identifikaciju", rečeno je u Bukureštu, prenosi BBC na srpskom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.