BEOGRAD - Kosovo je, usljed rastućeg siromaštva i nezaposlenosti, suočeno sa jačanjem radikalnog islama, posebno u većim gradovima i pojedinim siromašnim dijelovima Kosova, piše bečki dnevnik "Standard".
List ukazuje na to da pripadnici te vjere zahtijevaju veća prava i provociraju time reakciju sekularnih građana, te prenosi procjenu da trenutno na Kosovu ima oko 50.000 pristalica konzervativnog islama.
"Vjerski konzervativci i pripadnici tvrde struje, koji su do 1999. godine bili potpuno nepoznati, danas su, iako mala, stalno rastuća i vidljiva grupa, prije svega u većim gradovima i pojedinim siromašnim dijelovima Kosova", navodi se u tekstu koji prenosi RTS.
U tekstu se ocjenjuje da je stroži oblik vjere nakon rata sve prisutniji kao posljedica dolaska islamskih humanitarnih organizacija na Kosovu i školovanja vjerskih predstavnika u arapskim zemljama.
"Standard" piše da je glavna džamija u Prištini petkom prepuna i da hodža propovijeda da "neprijatelji Alaha obmanjuju mlade muslimane" i da Internet ima štetan uticaj, kao i alkohol i droge, te da oni imaju za cilj zaustavljanje snage islama.
"Indirektna posljedica konflikta na Kosovu je stroži oblik islama koji privlači konvertite iz svih krajeva", piše list.
List navodi da jačanje ove radikalne grupe dovodi u pitanje tradiciju albanskog društva koje je bilo više definisano pripadnošću albanskom narodu i proamerikanizmu nego islamskom vjerom.
Pojedine hodže i konvertiti privukli su pažnju kosovskih čuvara reda, jer nova generacija vjerskih konzervativaca smatra da sekularni kosovski ustav diskriminiše vjernike i oni zahtijevaju da se "olabavi" zakon koji zabranjuje vjerske simbole u državnim školama, kao i ženama da nose marame.
"Ako neko tvrdi da uživamo slobodu vjere onda to nije tačno", istakao je Šefćet Krasnići, hodža u glavnoj džamiji u Prištini, koji je rekao da muslimani zahtijevaju ista prava kao što imaju njihovi vjernici u Londonu ili SAD.
Ministar unutrašnjih poslova samoproglašenog Kosova Bajram Redžepi kaže da su do sada sumnje u vezi sa ljudskim pravima spriječile da se djeluje protiv islamističkih tvrdolinijaša.
Redžepi kaže da je tokom njegovog mandata kao premijera Kosova, prije devet godina, bilo pokušaja da se usvoji zakon protiv radikalnih sekti, ali su to spriječili "internacionalci", službenici Unmika.
Bedžet Šalja, šef jedne organizacija za zaštitu ljudskih prava na Kosovu, ocijenio je da su UN i EU potcijenile opasnost ekstremizma.
"Danas su internacionalci ovdje, ali će oni ponovo otići, i ostaviti nas sa bombom koja otkucava", rekao je Šalja, ističući da siromaštvo i porozna granica čini Kosovo plodnim tlom za radikalizam.
"Standard" podsjeća da su većina stanovnika Kosova muslimani koji vjeru "žive" na relativno opušten način, obilježenu osmanskom i mističnom Sufi tradicijom, dok tvrdolinijaše karakteriše arapska interpretacija vjere i oni se suprotstavljaju prodiranju zapadnog sekularizma na Kosovo.
List navodi i da dolazi do napada na kritičare ekstremnog islama i vehabizma, a da napadači ostaju nekažnjeni.