BEOGRAD - Stavovi 12 zapadnih stručnjaka, koji od Haškog tribunala traže status "prijatelja suda" (amicus curiae) u slučaju Gotovina i Markač, neće uticati na Žalbeno vijeće da promijeni zaključak o postojanju "udruženog zločinačkog poduhvata" u operaciji "Oluja", izjavio je danas Savo Štrbac, predsjednik Veritasa.
"Uveren sam da Žalbeno veće, čak i da prihvati podnesak stručnjaka koji se predstavljaju kao 'prijatelji suda', neće prihvatiti njihove zaključke, jer nude razmatranje činjenica koje je Sud već ispitao, istražio i ocenjivao", ukazao je Štrbac.
Ovo uvjerenje zasniva na ličnom iskustvu u operaciji "Oluja", uključujući i artiljerijski napad na Knin 4. avgusta 1995. godine, i mnoštvu validnih dokaza izvedenih pred Pretresnim vijećem Tribunala.
Prvostepenom presudom kojom su generali Ante Gotovina i Mladen Markač osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora, utvrđeno je da je etničko čišćenje Srba na tom prostoru "planirano na najvišem državnom nivou", a samim tim i najtipičniji primjer za pravnu sintagmu "udruženi zločinački poduhvat", kazao je Štrbac.
Grupa od 12 pravnih i vojnih stručnjaka zatražila je 13. januara status prijatelja suda, a tim odbrane hrvatskih generala tvrdi da oni nude "nezavisnu i objektivnu procjenu" kao vodeći stručnjaci iz oblasti ratnog prava.
"Prijatelji suda" u podnesku upozoravaju Žalbeno vijeće da će presuda hrvatskim generalima u vezi sa artiljerijskim napadom na Knin i druge gradove biti od velike važnosti za buduću primjenu međunarodnog humanitarnog prava u oružanim konfliktima.
Podnesak je dostavljen na osnovu pravila suda koja omogućavaju svakoj državi, organizaciji ili pojedincu da u svojstvu "prijatelja suda", pozvani ili nepozvani, upute svoje mišljenje Tribunalu, objasnio je Štrbac i dodao da odbrana i optužba imaju pravo na odgovor.
Podnesak je potpisalo 12 stručnjaka koji, kako sami navode "dijele interes za vezu između vojne prakse i međunarodnog prava". Među njima su: generali Hofman i Romig, glavni advokati američke vojske, zatim Džefri Korn, vojni vještak odbrane Ante Gotovine, i Vilijam Fenrik, bivši savjetnik glavnog haškog tužioca Luiz Arbur.
Mediji u Hrvatskoj potpisnike nazivaju "kremom međunarodnog vojnog i krivičnog prava", a branilac optuženog Markača, advokat Mikuličić, tvrdi da je, pored jake argumentacije, bitnija "težina njihovih imena i velikih karijera koja se iza njih kriju".
Da li se zaista radi o "međunarodnom kremu"?!
"Jednog od potpisnika, Vilijema Fenrika, lično znam još iz ratnih vremena i nije me baš uverio da spada u 'međunarodni krem' u ovoj oblasti", rekao je predsjednik Veritasa.
On je objasnio da je Fenrika upoznao u Kninu za vrijeme rata, prije nego što je postao savjetnik Arburove, istakavši da je upravo Fenrik kao član Ekspertske komisije SB UN, rukovodio istragom i sastavio Završni izvještaj o operaciji Medački džep 28. decembra 1994.
U toj operaciji, koju su hrvatske snage sprovele po sistemu "spržena zemlja" od 9. do 17. septembra 1993. godine, uništena su tri podvelebitska srpska sela, Divoselo, Čitluk i Počitelj, koja su u to vrijeme bila pod zaštitom UNPROFOR-a, pri čemu je ubijeno ili nestalo 88 lica, od toga 36 civila, a među njima 17 žena, naveo je Štrbac.
U svom izvještaju, međutim, Fenrik predlaže Savjetu bezbjednosti UN "da se niko ne optuži za bilo koje ubistvo, mučenje i sakaćenje koje se dogodilo u toku operacije", jer, citira Štrbac, "niko nije identifikovan da je bio odgovoran za takve zločine".
"Postoje neke sumnjive okolnosti i čak neka očigledna ubistva. Međutim, nema ubjedljivog modela koji bi dokazao da je taj komadant indirektno odgovoran", naveo je Fenrik u izvještaju.
Tužilaštvo Haškog tribunala ipak je, nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu čak protiv trojice hrvatskih generala i to načelnika generalštaba Janka Bobetka, i komandujućih na tom području - generala Mirka Norca i Rahima Ademija, istakao je Štrbac.
Bobetku optužnica nije uručena, jer je u međuvremenu preminuo, podsjetio je on, a kada je predmet ustupljen domaćem pravosuđu, Županijski sud u Zagrebu je Norcu izrekao pravosnažnu zatvorsku kaznu za nesprečavanje, podržavanje i ohrabrivanje ubistava civila i pljačke imovine, te ubijanje i mučenje ratnih zarobljenika.
"Drugi potpisnik zahtjeva je Džefri Korn, koji je kao vještak odbrane Ante Gotovine već iznosio istovjetni stav na glavnom pretresu. Raspravno vijeće je tada odbacilo njegovo mišljenje, naglasio je predsjednik "Veritasa".
Što se tiče glavnih advokata američke vojske, Hofmana i Romiga, koji se nude kao "prijatelji suda" u slučaju Gotovine i Markača, njihov interes u ovom predmetu je potpuno razumljiv s obzirom na to da je, tvrdi Štrbac, američka nevladina organizacija MPRI, koja okuplja penzionisane američke generale, "osposobila i naoružala sofisticiranim oružjem hrvatsku vojsku i isplanirala operaciju 'Oluja'".
On je podsjetio da se protiv MPRI, po tužbi prognanih Srba iz Krajine, vodi građanski postupak pred Federalnim sudom u Čikagu za naknadu štete zbog saučesništva u genocidu.
"Za druge potpisnike nisam ni čuo, ali nije teško pretpostaviti da ih je sve angažovala odbrana Ante Gotovine preko njegovog branitelja Mišetića, koji je takođe američki državljanin", dodao je Štrbac.
Prema njegovim riječima, angažman tih ljudi sigurno nije volonterski.
On podsjeća na pisanje zagrebačkog "Jutarnjeg lista" koji je 24. januara objavio da je vlada Jadranke Kosor u ljeto 2011. godine sklopila ugovor s advokatsko lobističkom firmom "Patton Boggs" iz Vašingtona.
Prema ugovoru, koji nosi oznaku tajnosti, Hrvatska je za pisanje podneska Haškom tribunalu, kojim traži status "prijatelja suda" u žalbenom postupku generalima Gotovini i Markaču, u proteklih šest mjeseci trebalo iz budžeta da isplati najmanje 360.000 dolara.
Kako navodi "Jutarnji list" u tekstu od 19. avgusta 2011, odbrana Gotovine je do izricanja prvostepene presude potrošila 32 miliona evra, pa prema tome nije problem izdvojiti još nešto sredstava i za ovih 12 stručnjaka.