BEOGRAD - Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac izrazio je danas uvjerenje da će u drugostepenom postupku pred Haškim tribunalom biti potvrđena suština presude hrvatskim generalima optuženim za "udruženi zločinački poduhvat" u kojem je izvršeno etničko čišćenje Srba iz Krajine.
"Prvostepena presuda Haškog tribunala utemeljena je na čvrstim dokazima pa je nezamislivo da bi njena suština, odnosno kvalifikacija počinjenih zločina mogla biti revidirana. Pošto se tužilac nije žalio na presudu, moguće je da optuženi dobiju nešto manje kazne, ali to je manje bitno", izjavio je Štrbac.
Haški tribunal je 15. jula donio presudu kojom je komandant operacije "Oluja", general Ante Gotovina osuđen na 24 godine, a zapovjednik specijalne policije Mladen Markač na 18 godina zatvora. Branioci su uložili žalbu 2. avgusta.
Štrbac je istakao da je za Srbe iz Hrvatske od istorijske važnosti to što je Tribunal utvrdio da operacija "Oluja" predstavlja udruženi zločinački poduhvat.
Na čelu zločinačkog poduhvata su, podsjetio je on, predsjednik države i vrhovni komandant oružanih snaga Hrvatske Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak, načelnici generalštaba i Glavnog štaba hrvatske vojske Janko Bobetko i Zvonimir Červenko...
"Oni su izbjegli krivičnu odgovornost, ali je od toga mnogo važnija kvalifikacija zločina", rekao je Štrbac i dodao da se na taj način "sudi i Tuđmanu i svima koji su pobrojani, imenom i funkcijom, kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata" koji nisu više među živima.
On smatra da od svih ratnih događaja u kojima su stradali i Srbi i Hrvati, prema definiciji iz Konvencije UN, jedino "Oluja" ima "pun kapacitet genocida".
Štrbac je podsjetio da se ne radi samo o broju od blizu 2.000 ubijenih Srba, nego o tome da je, prema Haškoj presudi, u "Oluji" počinjeno etničko čišćenje, a to znači, "prisilno i trajno protjerivanje naroda s jednog teritorija na kojem je dotad živio".
"Etničko čišćenje nije isto što i genocid", objasnio je on, jer se u tom slučaju mora dokazati i genocidna namjera, odnosno namjera fizičkog uništenja pripadnika jednog naroda ili vjerske, rasne, odnosno nacionalne grupe.
To se može ostvariti primjenom različitih metoda od okrutnog tretmana do fizičkih likvidacija i podvrgavanja takvim životnim uslovima koji će kroz kraće ili duže vrijeme da dovedu do nestanka tog naroda, odnosno grupe.
Od svih ratnih događaja u kojima su stradali i Srbi i Hrvati, prema definiciji iz Konvencije UN, jedino 'Oluja' ima pun kapacitet genocida
Haški tribunal je hrvatske generale proglasio odgovornim za progon, deportaciju, pljačku, ubistva, bezobzirno uništavanje, nehumana djela i okrutni tretman kojima je izvršeno etničko čišćenje, podsjetio je Štrbac. Takođe ocjenjuje da ima mnogo činjenica i argumenata kojima je u tom slučaju moguće dokazati i genocidnu nameru, "pogotovo u kontekstu genocida koji je nad Srbima izvršen u ustaškoj NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata, što će biti zadatak srpskog pravnog tima u sporu s Hrvatskom pred Međunarodnim sudom pravde".
Štrbac je naglasio da za Srbe iz Hrvatske "Oluja" nije završena, već nastavljena drugim sredstvima, jer, prema njegovom mišljenju, tihi egzodus još traje - "Srbima nije vraćen status konstutitivnog naroda koji je protivustavno ukinut, i dalje su izloženi različitim, pa i najekstremnijim oblicima diskriminacije, a vrlo malo je u proteklih 16 godina učinjeno na poboljšanju njihovog položaja i povratku".
Prema njegovim riječima, Hrvatska je sistemski otežavala položaj i povratak Srba tako što je umjesto povrata imovine nudila stambeno zbrinjavanje, a tvrdnje vlasti u Zagrebu o 130.000 povratnika, kako kaže, nisu tačne.
"Riječ je o broju ljudi koji su uzeli hrvatska lična dokumenta", kazao je Štrbac i dodao da su "prognani Srbi u Hrvatsku odlazili na tri dana, tri mjeseca, pa i tri godine, ali nikada nisu pustili korijenje, nisu se mogli održati".
"Hrvatska država je sve uradila da povratak Srba bude minimalan, odnosno negativan, što potrvrđuju zvanični podaci Statističkog zavoda Hrvatske o migracijama stanovništva, prema kome se od 2002. do kraja 2009. vratilo oko 11.000, a u obrnutom smjeru, u Srbiju, otišlo više od 21.000 Srba," kazao je Štrbac.
On je rekao da će taj broj potvrditi i podaci aprilskog popisa stanovništva, jer "procjene govore da u Hrvatskoj sada živi oko tri odsto Srba, što je i bio cilj Tuđmanove strategije nasilnog rješenja srpskog pitanja".
Za Srbe iz Hrvatske 'Oluja' nije završena, već nastavljena drugim sredstvima
Štrbac smatra apsurdom da je EU u takvoj situaciji, a samo dva i po mjeseca poslije presude Haškog suda hrvatskim generalima zaključila da je Hrvatska ispunila sve standarde i odredila datum njenog prijema u Uniju.
"Ta presuda će, ipak, uticati da Hrvatska ne bude bezrezervno prihvaćena u EU. Ostalo je dvije godine do prijema, a do tada će Hrvatska biti pod posebnom pažnjom EU, o pitanju povratka, pravosuđa i suđenja za ratne zločine", rekao je Štrbac.
On je objasnio da je, pred zatvaranje Poglavlja o pravosuđu i osnovnim ljudskim pravima, hrvatska država morala da sačini plan i navede koji će zločini biti procesuirani.
Štrbac je podsjetio da su hrvatski sudovi završili predmete "Gospić 1991", "Medački džep", suđenje Glavašu za zločine u Osijeku, kao i za zločine počinjene nad Srbima u Marinom selu.
U najdužem suđenju za masakr pripadnika JNA na Koranskom mostu, pravosnažnom presudom je oslobođen optuženi Hrastov, ali je Vrhovni sud presudu poništio i očekuje se ponovno suđenje.
Pravosnažna presuda je donijeta za zločine u slučaju "Lora I", predmetu "Lora II", a u toku je istraga za zločine počinjene nad Srbima u Sisku, naveo je Štrbac i podsjetio da je osumnjičeni general Đuro Brodarac bio uhapšen, ali je u julu preminuo.
U međuvremenu, kako je kazao, uhapšen je Tomislav Merčep, glavni optuženi za zločine nad Srbima na području Vukovara, podignuta je optužnica za zločine u Gruborima.
"Očekujem da će vrlo brzo biti procesuirani i slučajevi Gošić i Varivode u kojima je bila donijeta oslobađajuća presuda, ali je ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje", procjenjuje Štrbac i objašnjava da su zločine nad Srbima u tim selima počinili hrvatski vojici na redovnom odsluženju vojnog roka, te da njima vjerovatno neće biti suđeno, već samo onima po komandnoj odgovornosti.
"Tada ćemo vidjeti ko je kome naredio da se mjesec dana po završetku 'Oluje' izvrše zločini u Gošiću i dva mjeseca poslije te akcije masakr staraca u Varivodama" ukazao je Štrbac.
Štrbac je izrazio uvjerenje da će "ruka pravde stići" i Vladimira Šeksa, "koji je uvijek bio tamo gde su se događali zlocini nad Srbima", kao i da na dnevni red moraju doći zločini počinjeni u zapadnoj Slavoniji tokom akcije "Bljesak", za koje još niko nije odgovarao.
Navodeći da za sve ove zločine nad Srbima "dokaza ima u izobilju" Štrbac je naglasio da, ukoliko u Hrvatskoj ne bude spremnosti da se počinioci i odgovorni procesuiraju, to može da učini Vijeće za ratne zločine Tužilaštva Srbije, jer je svim tim institucijama, kada su osnovane, data nadležnost na području cijele bivše Jugoslavije.