BEOGRAD, ZAGREB - Više stotina studenata blokiralo je juče Brankov most u Beogradu, zahtijevajući olakšice za studiranje.
Beogradski studenti su tako, nakon jednodnevne pauze, ponovo organizovali protest. Oko 1.500 studenata uputilo se ka zgradi Vlade Srbije, ali je nekoliko stotina njih ostalo na Brankovom mostu i blokiralo saobraćaj.
Ostali studenti uputili su se ka sjedištu Vlade, gdje je trebalo da bude održan sastanak sa generalnom sekretarkom Vlade Tamarom Stojčević i predstavnicima Ministarstva finansija i prosvjete.
Zahtjevi akademaca trebalo je da budu tema i sjednice Senata Univerziteta u Beogradu, koja je juče počela u 69 sati. Međutim, kako je izjavio rektor Beogradskog univerziteta Branko Kovačević, ti zahtjevi uopšte nisu bili na dnevnom redu sjednice. On je naveo da su njihovi zahtjevi pitanje za Vladu, a ne za Senat Univerziteta. Prema njegovim riječima, riječ je o dodatnom upisu oko 7.000 studenata, za šta je potrebno da Vlada obezbijedi dosta novca.
Beogradski studenti traže da država plati školarinu za 2009/2010. godinu svima koji ostvare uslove za upis godine, a ne prelaze propisanu budžetsku kvotu, kao i onima koji imaju više od 48 bodova, a nisu ušli u budžetsko proširenje.
Oni zahtijevaju i da budu propisane budžetske kvote za doktorske studije, zatim proširenje budžetskih kvota za master studije fakultetima koji su to tražili, kao i rješenje problema grijanja na pojedinim fakultetima.
Kako je istakao student Vladimir Smuđa, jedan od organizatora protesta, trenutno je oko 15.000 akademaca u Srbiji obuhvaćeno nekim od zahtjeva. Studentima u Beogradu uskoro bi na ulicama mogle da se pridruže i kolege iz Hrvatske, koji su prije nekoliko dana ponovo počeli blokade na svojim fakultetima. "Blokirati svoj fakultet isto je kao da prosvjedujemo u svojemu dnevnom boravku. To nikoga nadugo ne zanima i u konačnici samo sebi radimo štetu. Zato smatramo da je daleko bolje organizirati jedan veliki prosvjed na koji će doći studenti svih fakulteta i koji neće proći nezapaženo. Tko zna, možda bude veći od onog 1971. godine", stav je studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Njime su pokazali da su i unatoč činjenici da su, po uzoru na kolege s filozofskih fakulteta, blokirali fakultetsku zgradu, ipak otišli korak dalje. Blokada im, kažu, služi samo kao sredstvo da taj prosvjed organiziraju jer, ako moraju ići na predavanja, nemaju vremena razmišljati o daljim akcijama. I upravo iz tog razloga ova im blokada, kažu, dobro dođe, ali ne misle blokirati fakultet danima poput svojih kolega s Filozofskog fakulteta ovog proljeća. "Ova borba će potrajati. Tražit ćemo da se pravila Bolonje napokon počnu provoditi. Smatramo da bi besplatno obrazovanje bilo kvalitetnije obrazovanje od ovog koje imamo danas jer, kada bi ono bilo uvedeno, fakulteti više ne bi imali potrebu upisivati studente mimo kvote", objašnjavaju studenti FPZG-a. No, s druge strane, dodaje, to nikako ne znači da su oni za naglo smanjivanje kvota. Dapače, na jednom od budućih plenuma namjeravaju razmatrati zahtjev s kojim će ići prema resornom ministarstvu da se upisne kvote "zamrznu" na otprilike dvije godine.
Cilj novih studentskih prosvjeda, kojima su se juče pridružili i Fakultet političkih nauka u Zagrebu, te splitski Filozofski fakultet, jeste izmjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju te potpuno javno finansiranje.
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs reagovao je na studentske prosvjede te najavio neke izmjene spomenutog zakona. Prema njima, svi bi studenti koji upisuju prvu godinu fakulteta bili oslobođeni školarina, a zavisno od broja ECTS bodova, taj bi status mogli zadržati i na višim godinama.
S njim se složila i premijerka Jadranka Kosor. "Fakultet će besplatno upisati svi studenti, a nastaviti će besplatno studirati oni koji redovito budu izvršavali obveze", izjavila je Kosorova.
Međutim, prosvjednici nisu zadovoljni predloženim izmenama te i dalje ustrajavaju da studiranje bude potpuno besplatno.