BEOGRAD - Protiv sudije Sonje Manojlović, predsjednice vijeća koje je poništilo osuđujuću presudu trojici čelnika beogradskog centra DB-a, Milanu Radonjiću, Ratku Romiću i Stevanu Basti, zbog atentata na Vuka Draškovića u Budvi, 2009. godine bio je pokrenut postupak za razrješenje, jer je prije isteka zatvorske kazne oslobodila čelnika DB Milorada Bracanovića, osuđenog zbog umiješanosti u politička ubistva.
Bracanović je bio osuđen na četiri godine jer nije prijavio ubistvo Ivana Stambolića i atentat na Vuka Draškovića, ali tu kaznu prepolovio je Vrhovni sud Srbije. Zatim je vijeće Vrhovnog suda, u kojem je bila sudija Manojlović, marta 2009. odlučilo da se Bracanović prijevremeno uslovno pusti iz zatvora zbog dobrog vladanja dan nakon što je njegova molba stigla u Vrhovni sud.
Prethodno je tadašnji Okružni sud u Beogradu odbio kao neosnovanu molbu Bracanovića za uslovni otpust, nakon čega je vijeće u kojem je bila sudija Manojlović preinačilo to rješenje i uvažilo molbu, pozivajući se na izvještaj KPZ „Zabela“, u kome je navodno predloženo da se Bracanoviću usvoji molba. Takav prijedlog, međutim, u izvještaju KPZ „Zabela“ o vladanju Bracanovića ne postoji.
Zbog toga je tadašnja ministarka pravde Snežana Malović podnijela inicijativu Vrhovnom sudu Srbije za razrješenje troje sudija tog suda - Sonje Manojlović, Dragoljuba Đorđevića i Miodraga Vićentijevića, ali oni nisu razriješeni.
Zanimljivo je da je u vrijeme dok je Bracanović bio zamjenik šefa DB djever sudije Manojlović (brat njenog muža) iz SUP Voždovac prebačen u tajnu službu na zaposlenje u Institut bezbjednosti. Sin sudije Manojlović i danas radi u BIA.
Sudija Manojlović kao da je bila specijalizovana za suđenja pripadnicima DB-a.
Ona je 2002. izrekla prvostepenu osuđujuću presudu, ali od samo godinu dana, nekadašnjim čelnicima DB-a Radomiru Markoviću, Nikoli Ćurčiću, Branku Crnom i Milanu Radonjiću, jer su sklonili diskove sa dosijeima lidera opozicije koji ni do danas nisu pronađeni.
Postupak traje 12 godina
Sa pravosnažnom presudom Milanu Radonjiću, Ratku Romiću i Stevanu Basti za budvanski atentat policija i tužilaštvo su se nadali da bi se stvorili uslove da neko od njih progovori o nerazjašnjenim političkim ubistvima, a prije svega o Slavku Ćuruviji.
Međutim, sada je postupak koji traje već 12 godina vijeće vratilo na početak.
Beogradski centar DB bio je zadužen za praćenje političkih protivnika, a Radonjić je došao na čelo samo nekoliko dana prije ubistva Ćuruvije i odmah je izdao naređenje da se prati 24 sata. Romić je bio šef zloglasnog Šestog odjeljenja, a Basta Trećeg, za ekstremizam.