BEOGRAD - Početak suđenja optuženima za pomaganje u skrivanju haškog optuženika Stojana Župljanina pred Okružnim sudom u Beogradu odgođen je za 10. maj radi mogućnosti postizanja nagodbe između tužilaštva i šestoro optuženih o priznanju krivice.
Odgađanje je zatražilo tužilaštvo, a predsjedavajući sudskog vijeća Dragan Mirković je to prihvatio.
Jedan od advokata odbrane Ljubomir Apro rekao je novinarima ispred Specijalnog suda da je za sutra u 12.30 zakazan sastanak s predstavnicima Tužilaštva za ratne zločine u vezi s dogovorom oko nagodbe, ali nije želio da govori o detaljima nagodbe.
Apro je rekao da je prijedlog Tužilaštva konstruktivan u smislu bržeg okončanja postupka, ali da je pitanje da li će svi pristati na to.
Zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić potvrdio je novinarima da je Tužilaštvo zatražilo odgađanje glavnog pretresa zbog mogućnosti da se postigne sporazum o priznanju krivice sa okrivljenima, odnosno njihovim advokatima.
"Ovaj institut može da se primeni do početka glavnog pretresa i zato smo tražili odlaganje. Primena ovog instituta je veoma važna i ukoliko približimo stavove i dođemo do dogovora uštedećemo velike troškove državi sa jedne strane, a sa druge strane, pravda će, po nama, biti zadovoljena", pojasnio je Vekarić.
Ni Vekarić nije želio da govori o detaljima, istakavši da su pregovori u toku. On je naglasio da Tužilaštvo ima svoj stav i da neće biti mnogo odstupanja.
Suđenje je i juče odgođeno za danas zbog nemogućnosti jednog od optuženih, Slobodana Koprivice (64), da prati proces zbog povišenog krvnog pritiska, a danas je sud obaviješten da Koprivica neće biti sposoban da prati suđenje do 23. aprila.
Osim Koprivice, za skrivanje Župljanina optuženi su i subotički profesor Koviljko Lovro (56), koji je nekadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine, Mlađen Marjanović (57), Vinko Marjanović (55), Milorad Koprivica (57) i Nikola Tepić (59).
Oni se brane sa slobode, a optuženi su da su od maja 2002. do juna 2008. godine na području Novog Sada, Bačkog Petrovca, Subotice, Pančeva i Beograda krili Župljanina, pružali mu utočište u svojim kućama, stanovima i vikendicama ili mu na drugi način pomagali da ga državni i drugi organi ne otkriju i ne uhapse.
Optužnica ova lica tereti da su lično podržavala Župljanina, pružala mu finansijsku pomoć, pomagala pri nabavljanju lažnih isprava o identitetu i obavještavala ga o mjerama koje su preduzeli organi gonjenja radi njegovog skrivanja.
Prema navodima optužnice, oni su Župljaninu doturali odjeću i druge potrebne predmete, organizovali tajne susrete, proslave i večere sa starim prijateljima, i omogućavali mu usmenu i pisanu komunikaciju.
Optužnicom je definisano kretanje i skrivanje Župljanina na teritoriji Vojvodine, a u toku je pretkrivični postupak protiv 22 lica koja su mu pomagala u skrivanju na teritoriji centralne Srbije.
Stojan Župljanin se u Srbiji skrivao pomoću dokumenata na ime Branislav Vukadin, koja je dobio od Centra bezbjednosti Pale.
Župljanin je uhapšen u stanu jednog od optuženih Nikole Tepića u Pančevu 11. juna 2008. godine, a ubrzo potom je izručen Haškom tribunalu.
Nekadašnjem načelniku policije banjalučke regije Stojanu Župljaninu i prvom ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske Mići Stanišiću sudi se u Hagu po optužnici za progon nesrpskog stanovništva u 20 opština BiH od aprila do decembra 1992. godine.