HAG - Pred Haškim tribunalom sutra će biti održana rasprava o žalbi hrvatskih generala Anta Gotovine i Mladena Markača na prvostepenu presudu kojom su prošle godine proglašeni krivim za progon Srba iz Kninske krajine u ljeto 1995. godine.
Tribunal je prvostepenom presudom, izrečenom u aprilu prošle godine,
osudio Gotovinu (54) na 24 godine zatvora, a Markača (54) na zatvorsku kaznu od 18 godina, zbog zločina nad srpskim stanovništvom tokom i poslije operacije Oluja u avgustu 1995.
Drugooptuženi Ivan Čermak oslobođen je krivice. Prema presudi,ti zločini bili su dio udruženog zločinačkog poduhvata u cilju trajnog protjerivanja Srba iz Kninske krajine, na čijem je čelu bio tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.
General Gotovina zapovijedao je ofanzivom na Knin, a Markač je bio komandant specijalne policije koja je učestvovala u napadu.
Žalbu, koju je uložila prošlog proljeća, odbrana Gotovine utemeljila je na tvrdnji da je sudsko veće u prvostepenoj presudi pogrešno utvrdilo da je granatiranje Knina, 4. i 5. avgusta 1995., bilo nezakonito zato što su "svi artiljerijski projektili padali izvan kruga od 200 metara od nišanjenih 'vojnih ciljeva'".
Po odbrani, taj "pogrešan" nalaz - da je Gotovina "naredio nezakonito granatiranje Knina i drugih gradova u Krajini, koje je bilo "prvenstveni i direktni uzrok premještanja srpskih civila" - bio je temelj za sve ostale aspekte osuđujuće presude.
"Bez nalaza da su artiljerijski projektili padali izvan kruga od 200 metara bili protivpravni, presuda Gotovini ne može opstati", naglasila je odbrana.
Žalbeno veće, kojim predsjedava sudija Teodor Meron (Theodor), naznačilo je da će ta tvrdnja odbrane biti centralna tema sutrašnje rasprave.
Odbrana je žalbu zasnovala i na tvrdnji da su sudije zanemarile "pouzdane dokaze" o tome da je naređenje za evakuaciju stanovništva izdalo vođstvo Republike Srpske Krajine i da, nasuprot tome, nema dokaza da je ijedan srpski civili pobjegao zbog "određenih artiljerijskih projektila, a ne zbog sveobuhvatnih efekata zakonite borbene operacije".
Gotovina tvrdi i da tužioci nisu dokazali da je ijedan Srbin poginuo tokom artiljerijskih napada na Knin i druge gradove u Krajini.
Pravosnažnu presudu Gotovini i Markaču, Tribunal će izreći naknadno.
Gotovina je prvostepenom presudom proglasen krivim za progon, deportaciju, pljačku, ubistva, bezobzirno uništavanje, nehumana djela
i okrutni tretman srpskog stanovništva u Krajini, od početka avgusta do kraja septembra 1995.
Tužilaštvo Haškog tribunala nije uložilo žalbe na presudu Gotovini, Markaču i Čermaku.
U sudskom pritvoru u Sheveningenu, Gotovina je od 2005. kada je uhapšen u Španiji, a Markač od 2004. kada se dobrovoljno predao. Markač je, međutim, nekoliko puta bio puštan na privremenu slobodu.