SARAJEVO - Nekadašnji visoki predstavnik EU u BiH Kristijan Švarc-Šiling ocijenio je da se SAD i danas angažuju na Balkanu, a da to mora jače činiti i Evropa.
Švarc-Šiling je u komentaru za DW napisao da je krajem jula engleski Gardijan objavio članak u kojem se zaključuje da su tadašnji američki predsjednik Bil Klinton i njegov tim bili vrlo odlučni da zaustave rat u BiH.
Prema navodima objavljenim u Gardijanu, Klinton je od tadašnje bosanske vlade odmah nakon događaja u Srebrenici htio da zatraži da se odrekne dijela teritorija u korist Srba u BiH.
Međutim, Švarc-Šiling ukazuje da se, ako se taj dokument pažljivije pročita, može uočiti jedan mnogo složeniji kontekst. On smatra da su Klintonovi savjetnici pokušali da prikažu kojim sve mjerama može biti ostvaren mir u BiH, a da su njihovi prijedlozi sadržali i razmatranje opcija koje su postajale mnogo ranije.
Švarc-Šiling smatra da mir nije ostvaren ustupcima koji se spominju u članku objavljenom u Gardijanu, već konferencijom u Splitu.
Naime, 22. maja 1995. godine u tom gradu su se sastali predsjednik BiH Alija Izetbegović i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i u zajedničkoj deklaraciji najavili vojnu saradnju Hrvatske i Bosne i Hercegovine, piše Švarc-Šiling i dodaje da je tom sastanku i sam prisustvovao.
On tvrdi da je hrvatska vojna operacija "Oluja", koja je uslijedila nakon toga (4 - 8. avgusta 1995) donijela vojnu prekretnicu i bila jedan od najvažnijih momenata rata u bivšoj Jugoslaviji.
Švarc-Šiling smatra da je "Oluja" okončala rat, a ne NATO i da se, zahvaljujući "Oluji", ratna situacija potpuno promijenila.
On ukazuje da se za to vrijeme NATO, prije svega Velika Britanija i Francuska, snažno zalagao kod Klintona za to da operacija bude zaustavljena, s argumentom da bi mogla podstaći Srbiju da napadne, ali da je to američki predsjednik odbio.
Švarc-Šiling tvrdi da mogućnost otcjepljenja Republike Srpske ni u jednom trenutku nije bila opcija koja je razmatrana u Dejtonu.
Koju igru igra Evropa od početka ratova na Balkanu devedesetih godina moglo se vidjeti već u maju 1993, kada je Klinton poslao svog ministra spoljnih poslova Vorena Kristofera u Evropu kako bi sa svojim evropskim partnerima razmotrio razrađene planove za intervenciju, ali su evropski političari reagovali odbojno i nezainteresovano, piše Švarc-Šiling.
On ističe da su tek savezništvo između Bosne i Hrvatske i američka vojna podrška Hrvatima uspjeli da zaustave rat.
"Klintona sada optuživati za politiku nagodbe i popuštanja Srbima nakon Srebrenice graniči se s izvrtanjem prošlosti", tvrdi Švarc-Šiling.
On smatra da antiamerički članak u Gardijanu danas opomaže u prvm redu, kako je rekao, "vječnim secesionistima", kao što je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i navodi da je Dodik promptno u izjavi novinskoj agenciji Srna zatražio da bude rehabilitovana američka ideja otcjepljenja Republike Srpske.
Činjenica je da je SAD tada, kada Evropa nije htjela da djeluje odlučno i dosljedno, pomogao da se dođe do mira, ocjenjuje Švarc-Šiling i dodaje da se SAD i dalje angažuju na zapadnom Balkanu, bez obzira na to što se inicijative poput one specijalnog izaslanika SAD za dijalog Beogarda i Prištine Ričarda Grenela mogu ocijeniti, kako je napisao, "kao kratkoročne i opasne".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.