TIRANA, BANJALUKA - Nakon što su pristalice pokreta "Za zajedničku Makedoniju" upale u Skupštinu Makedonije, gdje je u neredima povrijeđeno do 100 ljudi, među kojima i Zoran Zaev, lider SDSM-a i kandidat za premijera, situacija u ovoj zemlji se smirila, ali je još daleko od stabilne.
Prema mišljenu analitičara, samo je pitanje kada će ponovo i u kojem obliku politička i ustavna kriza, koja traje već mjesecima, ponovo eskalirati s obzirom na to da je praktično nemoguće da dvije suprotstavljene političke strane postignu dogovor. Dan nakon nereda, u petak, Đorđe Ivanov, predsjednik Makedonije, pokušao je da organizuje sastanak sa svim parlamentarnim političkim partijama, međutim do toga nije došlo jer je grupa partija okupljenih oko SDSM-a odbila da prisustvuje, optužujući upravo Ivanova i predsjedavajućeg parlamenta Trajka Valjenovskog da su kreatori nereda. Zbog straha da bi sukob u Makedoniji, koji tinja već mjesecima, mogao eskalirati i na određeni način uticati na cijeli region, Evropska unija i najveće zemlje svijeta apelovali su na smirivanje situacije, istovremeno ističući da se većina mora poštovati.
Inače u makedonskom Sobranju u četvrtak od 18 časova odvijala se prava drama, i to nakon što je parlamentarna većina izabrala Talata Džaferija za predsjedavajućeg parlamenta. Demonstranti su upali u zgradu, napali i raskrvarili glavu Zaevu, lideru većine, i potpredsjedniku SDSM-a Damjanu Mančevskom, a teže je povrijeđen i Zijadin Sela, poslanik Alijanse za Albance. Izbor Džaferija priznale su SAD i EU, ali ne i stranka VMRO-DPMNE, koja je na prošlim izborima osvojila najveći broj glasova, ali nije uspjela da okupi većinu od 120 poslanika.
Sam Džaferi rekao je da će "biti posljedica" zbog onoga što se dešavalo u noći između četvrtka na petak, dok je Zaev, sa suzama u očima, na pres-konferenciji izjavio da je napad na njega bio "planirani pokušaj ubistva".
Igor Crnadak, ministar spoljnih poslova BiH
Očuvanje stabilnosti u Makedoniji je od regionalne važnosti. Demokratski dogovor nema alternativu i imperativ je smirivanje situacije i povratak političkom dijalogu.
Milorad Dodik, predsjednik RS
Loša je vijest da se u Makedoniji dogodila eskalacija nasilja. Mir je prioritet, pa i po cijenu da se zamrznu ti konflikti. Mir se mora sačuvati i ne smije se dozvoliti eskalacija nasilja u bilo kom pogledu.
Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Srbije
U Makedoniji nema nade za neki politički dogovor. Beograd apeluje na mir i smirivanje situacije jer je bez toga ugrožena i stabilnost regiona. Situacija je takva da više ne predstavlja lokalni problem, već problem za celi region.
Aleksandar Vučić, premijer Srbije i novoizabrani predsjednik Srbije
Molim sve u Makedoniji, i one koji su mi i poznanici, a neki i prijatelji, ali i one koje ne poznajem, da učine sve da ponovo zavladaju mir i bezbednost za sve građane Makedonije.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije
Pozivamo sve da se prekine spoljni pritisak na Makedoniju i da se dozvoli odgovornim političkim snagama u toj zemlji da same odlučuju o budućnosti.
Frederika Mogerini, visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost, i Johanes Han, komesar za proširenje
Nasilje u parlamentu je potpuno neprihvatljivo i mi pozivamo na smirivanje i uzdržanost. Policija mora da osigura bezbjednost parlamenta i njegovih članova. Demokratija mora da ide svojim putem.
Ambasada SAD u Skoplju
Većina poslanika izabrala je Talata Džaferija za predsjednika parlamenta tokom regularne, produžene sjednice Sobranja, pred javnošću i medijima. Mi ćemo s njim sarađivati radi podrške demokratiji u interesu Makedonije.
Ko je Talat Džaferi?
Talat Džaferi bivši je komandant albanskih pobunjenika i bivši ministar odbrane Makedonije. Njegov izbor za ministra 2012. godine izazvao je veliku kontroverzu u Makedoniji, a njegova stranka DUI tada je na svojoj Facebook stranici napisala da je ONA (Oslobodilačka nacionalna armija) sada na čelu vojske.
Inače Džaferijeva stranka DUI bila je višegodišnji manjinski partner u Vladi Makedonije koju je vodio Nikola Gruevski, lider VMRO-DPMNE, stranke koja se sada protivi njegovom izboru i zbog kojeg su i izbili nemiri u Skupštini Makedonije.
Džaferi je rođen 1962. godine. Makedoniju je napustio kao tinejdžer i upisao se u vojnu školu u Beogradu. Nakon što je 1991. godine Skoplje proglasilo nezavisnot, postao je oficir novoosnovane makedonske vojske.
Kada je 2001. godine izbio sukob, Džaferi je dezertirao iz vojske i pridružio se albanskim pobunjenicima koji su se borili protiv makedonskih snaga bezbjednosti.
Pored Valjenovskog i Ivanova, Zaev je za nerede optužio i Mitka Čavkova, šefa javne bezbjednosti, i Nikolu Gruevskog, lidera VMRO-DPMNE. Upravo je Čavkov u petak smijenjen, a Agim Nuhiju, ministar policije, ponudio je ostavku nakon što je na pres-konferenciji saopštio da je nakon sukoba osam osoba privedeno.
"Situacija u Makedoniji je mirna i situacija oko Sobranja se smirila odmah negdje u ponoć i trenutno nema demonstranata. U ovom momentu teško je dati bilo kakve procjene", rekla je Lepa Babić, ambasadorka BiH u Makedoniji.
Podsjećanja radi, kriza u Makedoniji traje više od godinu dana, a eskalirala je nakon što je Ivanov odbio da mandat za sastav nove vlade dodijeli Zaevu, kojeg VMRO-DPMNE optužuje da je prihvatio "Tiransku deklaraciju", kojom se, između ostalog, traži konstitutivnost albanskog naroda, uvođenje albanskog jezika kao zvaničnog, zatim integrisano upravljanje granicom s Kosovom i Albanijom itd. Ta deklaracija kreirana je uz pomoć Edija Rame, premijera Albanije, i njom albanske partije u Sobranju uslovljavaju podršku za formiranje vlade.
Dimitar Tanurov, makedonski novinar, koji je tokom nereda u skupštiti dobio nekoliko udaraca, rekao je da su ljudi u Makedoniji podijeljeni, kao i novinari, što dovoljno govori o kakvoj politizaciji se radi.