ZAGREB - Uprkos stavovima hrvatske vlade o neophodnosti uvođenja tzv. kriznog poreza većina univerzitetskih profesora te predstavnika sindikata i penzionera, koje je Ustavni sud Hrvatske pozvao na jučerašnju savjetodavnu raspravu, ustvrdili su da taj zakon nije ustavno utemeljen.
Zakon o posebnom porezu na plate, penzije i druga primanja nije usklađen s Ustavom, kazala je profesorica finansijskog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Olivera Lončarić-Horvat. Posebno spornim dijelom smatra način na koji je uređeno obračunavanje naplatnih stopa, jer nakon oporezivanja neki građani imaju primanja ispod najmanjeg obračunskog nivoa od 3.000 kuna. "Suvremene države ne koriste posebne poreze nego probleme pokušavaju riješiti povećanjem stopa postojećih poreza", kazala je ona.
Osim toga, zakon ne vodi računa o ukupnoj privrednoj snazi pojedinog građanina, a na poresku osnovicu ne utiču niti odbici za izdržavanje djeteta, invalida ili bračnog druga.
Kao i njen kolega sa studija socijalnog rada Vlado Puljiz smatra da te odredbe veliki dio građana dovode u neravnopravnu ulogu.
Profesor sa Filozofskog fakulteta Žarko Puhovski smatra da Vlada posebne namete može donositi jedino u situaciji vanrednog socijalnog stanja, što manjak u budžetu sigurno nije. Opravdano bi bilo da se oporezuju primanja iznad prosjeka, jer se u suprotnom ne pokazuje brigu za one koji su krizom najviše pogođeni, što bi, smatra Puhovski, trebalo da bude temelj socijalne države. Sve to ukazuje da je zakon moralno i socijalno pogrešan, ustvrdio je Puhovski, priznavši da Ustav zakonodavcu ipak ostavlja široka ovlaštenja u poreskim pitanjima.
U Ustavnom sudu se saznaje da bi odluka o mogućoj neustavnosti kriznog poreza, čije je ukidanje do sada zatražilo više od 50.000 građana, ali i predsjednik Republike, mogla biti donesena do kraja godine.