KOSTOLAC - Deveti samit lidera zemalja jugoistočne Evrope "Savremena umetnost i pomirenje u jugoistočnoj Evropi" pod pokroviteljstvom UNESCO-a počeo je danas prije podne na arheološkom lokalitetu Viminacijum kod Kostolca.
Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da je perspektiva članstva u EU veoma bitan podsticaj procesu pomirenja i da će Srbija nastaviti da igra aktivnu ulogu u promovisanju i produbljivanju regionalne saradnje koja je ključni faktor stabilnosti i mira u jugoistočnoj Evropi.
Tadić je na otvaranju devetog samita šefova država jugoistočne Evrope rekao da aktivno uključivanje institucija EU u rad regionalnih foruma predstavlja potvrdu evropske budućnosti svih zemalja jugoistočne Evrope.
On je dodao da je održavanje samita na arheološkom lokalitetu Viminacijum kod Kostolca još jedna potvrda posvećenosti Beograda procesu pomirenja, dijalogu i promovosanju tolerancije i međusobnog razumijevanja u regionu.
Tadić je rekao da kriza o kojoj danas svi govore nije samo ekonomska, već prije svega kriza vrijednosti i morala i da je za njeno prevazilaženje neophodno što prije početi zajednički projekat obnove univerzalnih ljudskih vrednosti.
Srpski predsjednik je kazao da je izuzetni komunikativni potencijal savremene umjetnosti potvrđen i brojnim umjetničkim projektima u regionu, kao što je zajednički angažman umjetnika i institucija iz BiH i Srbije na osnivanju Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu ili bijenala "Time maćine" u Konjicu, na kome je predstavljeno 50 savremenih umjetnika iz regiona jugoistočne Evrope.
On je dodao da se time pokazuje da savremena umjetnost u političkom smislu otvara prostor za pomirenje.
"Vrednost i značaj savremene umetničke produkcije u našem regionu ogleda se upravo u činjenici da u ovoj oblasti komunikacija nije nikad ni prestajala. U vremenima teškim za region, zajednički umetnički projekti predstavljali su jedinstveni model rekonekcije kultura, njihovo uzajamno prepoznavanje, prihvatanje i uvažavanje, bez obzira na razlike u nasleđu, tradiciji ili veri", rekao je Tadić.
On je istakao da se vrijednosti demokratije najbolje brane kulturom, a da se komunikacija među kulturama odvijala oduvijek, prevazilazeći granice politike ili ekonomije.
"Bogatstvo ljudskog sveta kao sveta kulture zapravo je bogatstvo kulturnih različitosti, sadržanih u svakom kulturnom identitetu", rekao je Tadić.
Prema njegovim riječima, afirmacija kulturnog identiteta kroz dijalog i prožimanje kultura predstavlja put ka univerzalnim kulturnim vrijednostima, ka interkulturalizmu, a time i ka međunarodnoj kulturnoj zajednici.
Na jednodnevnom samitu učestvuju predsjednik Srbije Boris Tadić kao domaćin skupa, predsjednici Albanije Bamir Topi, Bugarske Georgi Prvanov, Hrvatske Ivo Josipović, Makedonije Đorđe Ivanov i Crne Gore Filip Vujanović, kao i član Predsedništva BiH Bakir Izetbegović.
Na skupu učestvuju i generalna direktorka UNESCO-a Irina Bokova, evropska komesarka za obrazovanje, kulturu, multijezičnost i mlade Androula Vasiliju i generalna direktorka za obrazovanje, kulturu i nasljeđe, mlade i sport Savjeta Evrope Gabrijela Bataini-Dragoni.
Nakon prijepodnevnog plenarnog zasjedanja, učesnici će obići arheološko nalazište Viminacijum, a poslije popodnevnog dijela medijima će se obratiti Tadić, Bokova i domaćin sljedećeg samita.
Poslije samita očekuju se bilateralni sastanak predsjednika Srbije Borisa Tadića s albanskim predsjednikom Bamirom Topijem.
Tadić se juče popodne odvojeno sastao i sa predsjednicima Hrvatske Ivom Josipovićem, Crne Gore Filipom Vujanovićem i Makedonije Đorđem Ivanovom.
Svetinje na Kosovu srž srpskog identiteta
Predsjednik Tadić je istakao da je jedno od najvažnijih pitanja status srpskog kulturnog i duhovnog nasljeđa na Kosovu.
"Jedno od najvažnijih pitanja jeste svakako pitanje srpskog nasleđa na Kosovu, pre svega srednjovekovnih spomenika koji su uvršćeni na UNESCO-vu Listu ugrožene baštine. U pitanju su manastir Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i crkva Bogorodice ljeviške", rekao je on.
Prema njegovim riječima, Srbija je jasno određena kao država ugovornica kojoj spomenici pripadaju i tako mora da ostane.
"Ovde želim da budem sasavim jasan, jer se radi o vitalnom interesu moje zemlje i naroda", naglasio je predsednik Srbije.
On je rekao da svetinje na Kosovu predstavljaju samu srž srpskog identiteta, ali da su one, nažalost, ugrožene od ekstremista.
Tadić je naveo da je više od 150 crkava i manastira na Kosovu i Metohiji uništeno od juna 1999. godine, od toga 35 tokom martovskog pogroma 2004.
"Svedoci smo političkih pokušaja Prištine da nesporni srpski identitet ovih svetinja zameni 'kosovarskim'. Samo beskompromisnim očuvanjem kulturnog nasleđa stvaramo preduslov za nastanak baštine budućnosti i stoga ću i lično nastojati da se zajedičkim naporima svih strana, uključujući i UNESCO, pronađe rešenje za ovo osetljivo pitanje", rekao je Tadić.