BERLIN - Kosovo je čudna zemlja, bez sopstvene valute i sopstvenog pozivnog broja, bez Internet domena, a još od intervencije NATO 1999. godine nije uspjela da postigne ravnotežu, pa prevladava utisak da je palo u ruke kriminalnih kartela, piše berlinski dnevnik "Tagešpigel".
List navodi da svijet nije jedinstven oko toga da li je ova zemlja uopšte zemlja - 81 država kaže "da", 112 kaže "ne" - i dodaje da je svijet podijeljen oko toga da li ovu zemlju vodi jedna vlada ili dvije i da li se pri tom uopšte radi o vladama ili o jednom kriminalnom kartelu.
"Tagešpigel" je objavio priču o Ramadanu Iljaziju, koji je po profesiji borac protiv korupcije na Kosovu i koji je osnovao FOL, jednu od hiljadu nevladinih organizacija na Kosovu od kojih, kako piše list, većina nije ništa drugo do mašina za pribavljanje para za donaciju.
Organizacija FOL pripada onom malom dijelu, kako smatraju stručnjaci, u kojem se zaista odvija neka vrsta sadržajnog posla; on vodi računa o korupciji i podmitljivosti ljudi na vlasti na Kosovu, koje važi za posebno korumpirano - ono se nalazi na 110. mjestu rang-liste zemalja koju je objavila organizacija "Transparensi internešenel".
Iljazi koji se, kako piše list, od jeseni ponovo vraća na univerzitet, kaže da je u jednom trenutku postao ubijeđen da je korupcija najveća opasnost po njegovu zemlju.
"Veća od starog, ali i dalje nasiljem prožetog sukoba između kosovskih Albanaca i kosovskih Srba na sjeveru zemlje, gdje vlada u Beogradu ima veći uticaj na sve nego vlada u Prištini", navodi list.
Organizacija FOL redovno izdaje "korupcijski monitor". Ona upoređuje podatke koje poslanici daju antikorupcijskim vlastima o svojoj imovini sa podacima koje oni proslijede izbornoj komisiji i dokumentuje razliku između ovih podataka. Razlike se ponekad ogledaju u milionskim iznosima, ali ti brojevi kao cjelina daju jednu sliku, piše dnevnik i ističe da je to slika o zemlji koja je pala u ruke kriminalaca.
"Riječ je o trgovini ljudima, narkoticima i oružjem, riječ je o privatizaciji državne imovine, o pivarama, telefonskim kompanijama i benzinu, riječ je i o terenu pregaženih kućnih ljubimaca, tj. putevima", navodi "Tagešpigel".
U jednom izvještaju njemačke tajne službe iz 2005. godine, piše list, stoji: "Preko M.F. i njegove firme S, sa sjedištem u Prištini, dovodi se u vezu Tači sa pranjem novca i krijumčarenjem benzina i cigareta. Tačija finansijski podržava L. preko svoje firme D. koja je umiješana u švercerske aktivnosti. Tači pored H, S. i V, važi za nalogodavca profesionalnog ubice A."
Jedan povjerljiv dokument NATO o situaciji iz 2004. godine koji je, takođe, dospio u javnost kada ga je britanski "Gardijan" objavio početkom godine, naziva Tačija jednom od tri "najveće zvjerke" organizovanog kriminala na Kosovu.
List ističe da se u svijetu, ipak, nešto mijenja i dodaje: "Kako stvari stoje, Hašimu Tačiju više neće biti odobrena nijedna državna posjeta u inostranstvu. Njegova vlada je ove godine poslala 27 zahtjeva za posjetu, ali su svi zahtjevi odbijeni. A onda se ujutru u novinama moglo pročitati da se vodi istraga protiv njega zbog posebno teških optužbi."
Euleks, pravna misija EU na Kosovu, sastavljena od 2.000 međunarodnih i 1.000 kosovskih policajaca, sudija, tužilaca, carinika, oformio je odgovarajući tim, piše list, i dodaje da je Tači rekao da namjerava da podrži tu istragu.
List navodi da je riječ o izvještaju švajcarskog poslanika u Evropskom parlamentu Dika Martija, objavljenom krajem 2010. godine, prema kojem je Tači učestvovao u trgovini organima u tu svrhu ubijenih ratnih zarobljenika. U izvještaju se prećutkuju njegovi izvori informacija i zbog toga je sporan. Tači se brani od optužbi.
Ubrzo poslije toga, navodi list, u srpskim novinama su procurila dva izvještaja UN o istragama iz 2003. i 2004. godine, koje potvrđuju trgovinu organima. Oni se pozivaju na izjave svjedoka i opisuju inspekciju navodnog mjesta smrti. Tamo su pronađeni posredni dokazi, "špricevi", "kutije tablete", "dijelovi materijala koji odgovaraju hirurškim uniformama".