VAŠINGTON - Islam je na teritoriji današnjeg Kosova počeo da se širi za vrijeme Otomanskog carstva u 15. vijeku, kada je većina ljudi morala da odbaci katoličanstvo zbog ekonomskih razloga, ali sada, "tajni katolici", koji su vijekovima skriveno njegovali hrišćanske korijene, vide mogućost da javno pokažu koja su zapravo njihova vjerska ubjeđenja.
Tajni katolici među kosovskim AlbancimaKatolici na Kosovu čine tek četiri odsto stanovništva, ali u pojedinim mjestima, recimo u Klini, 50 do 60 odsto stanovnika je "emotivno vezano" za katoličanstvo, ocjenjuje profesor istorije vjera na Univerzitetu u Prištini Muhamed Mala. Mnogi su tu emotivnu vezu održavali vodeći "dvostruki život" - kod kuće su bili katolici, a u javnosti dobri muslimani, te su jednako slavili i Božić i ramazan.
Postojanje "tajnih katolika" je bilo poznato i za vrijeme Otomanskog carstva, a Albanci su ih nazivali posebnim terminom "ljaramani", što znači "šareni", navodi se u "Vašington postu". Od sredine 19. vijeka, kada je moć Otomanskog carstva počela da slabi, pojedine katoličke porodice su počele javno da izražavaju svoju vjeru. U sukobima 1998. i 1999. godine, uništene su mnoge pravoslavne hrišćanske crkve, ali ne i katoličke. Takođe, u većini mjesta na Kosovu postoji trg koji nosi ime Majke Tereze, albanske monahinje rođene u Makedoniji, dobitnice Nobelove nagrade za mir, u čiju se slavu gradi i nova katedrala na Trgu Majke Tereze u Prištini koja će biti i najviša zgrada u prijestonici Kosova.
Sekretar kosovske biskupije don Šan Zefi kaže da je proces vraćanja katoličanstvu na Kosovu započeo prije nekoliko decenija i da danas nekoliko hiljada ljudi "želi da se vrati katoličanstvu". Međutim, islamska zajednica ne odobrava ovo preobraćanje i protivi se izgradnji katedrale u centru Prištine, kao i izgradnji novih crkava širom Kosova.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.