BEOGRAD - Predsjednik Skupštine Srbije Tomislav Nikolić izjavio je juče da o uvođenju vanrednog stanja u zemlji nije govorio kao o mogućoj, nego kao o teoretskoj ustavnoj varijanti.
Izjavu Nikolića da bi eventualni izbori mogli da budu odloženi na tri mjeseca, ukoliko na prijedlog vlade sadašnji sastav parlamenta proglasi vanredno stanje zbog procjene da je situacija u vezi sa statusom Kosova izuzetno teška, odmah su zvaničnim saopštenjima osudili Pres-služba Vlade, kao i većina stranaka demokratskog bloka, osim DSS-a.
Jedino se u srijedu naveče nije oglasio DSS, ali je lider te stranke i premijer Srbije Vojislav Koštunica, kako se saznaje, pozvao telefonom Nikolića.
`Zemlja može da bude u vanrednom stanju ako Vlada Srbije da prijedlog, a Skupština ga usvoji`, rekao je Nikolić juče u Skupštini Srbije. On je ukazao na to da je vlada već rekla da joj to `ne pada na pamet` i da zato priču o vanrednom stanju `i dalje zadržavamo u Ustavu kao jednu mogućnost`.
`Svi govore da postoje dve varijante - ili će biti vlada ili će biti raspuštena Narodna skupština. Ja sam rekao pročitajte Ustav. Postoji treća varijanta`, objasnio je Nikolić.
Ministar pravde Srbije Zoran Stojković izjavio je da `nema nikakve priče o vanrednom stanju`. On je ocijenio da je Nikolić vjerovatno htio da istakne da je po Ustavu predviđena i mogućnost uvođenja vanrednog stanja. `Međutim, to nema nikakve veza sa ovom situcijom`, istakao je Stojković.
A šef Poslaničke grupe DSS-a Miloš Aligrudić tek juče je na novinarsko pitanje obrazložio stav stranke. `Stav koji je izrazio Srđan Đurić u ime Vlade, a to je da nema nikakve potrebe za uvođenjem vanrednog stanja jer, s obzirom na stav Rusije i Vlade Srbije po tom pitanju, zaista mislim da za takvim nečim nema potrebe. To je stav i DSS-a`, rekao je Aligrudić.
U DSS-u za sada ne smatraju da zbog Nikolićeve izjave, koja je uzbunila javnost, novoizabrani predsjednik Skupštine treba da podnese ostavku.
Inače, analitičari ocjenjuju da je Nikolićeva najava da se izbori mogu odložiti uvođenjem vanrednog stanja povezana sa Tadićevim mogućim nepredlaganjem mandatara. Smatra se da je ova najava Nikolića u principu mogući odgovor Tadiću šta bi bila reakcija Skupštine, ukoliko bi pokušao da iskoristi svoje puno ustavno pravo, po kojem on nema obavezu da predloži mandatara bilo koje političke grupacije`.
Hipotetički gledano, ukoliko bi postojala grupacija DSS-SRS-NS, Tadić ne bi bio u obavezi da predloži mandatara jer u Srbiji ne postoji parlamentarni sistem - predsjednik se ne bira u parlamentu, nego voljom građana na neposrednim izborima. Predsjednik nema obavezu da danas bilo kome povjeri mandat, a ako to zaista ne bi učinio, uslijedili bi izbori.
I dalje konsultacije o vladi
Do isteka roka predviđenog za formiranje vlade ostalo je manje od tri dana, a lideri Demokratske stranke i Demokratske stranke Srbije, Boris Tadić i Vojislav Koštunica, trebalo je juče ponovo da se sastanu. Prethodno je Predsjedništvo DS trebalo da se izjasni o nastavku pregovora sa DSS-om. Za vikend je, navodno, najavljena i sjednica Glavnog odbora DSS.
U demokratskom bloku, kako se saznaje, konsultacije u vezi s formiranjem vlade nisu prekinute, ali za sada nema rezultata ni dogovora. Nema ni odgovora na pismo, odnosno poziv, predsjednika Srbije Borisa Tadića strankama koje su formirale skupštinsku većinu za izbor predsjednika parlamenta da ga do danas obavijeste da li imaju većinu za sastavljanje vlade.
Privremene finansije do kraja godine
DSS će predložiti izmjene Zakona o budžetu, kojima bi se produžilo privremeno finansiranje za još 90 dana ili do kraja godine.
Kako se saznaje, autor izmjena Zakona o budžetskom sistemu, koje će u Skupštini podnijeti Poslanička grupa DSS-a, jeste Milan Parivodić, ministar ekonomskih odnosa sa inostranstvom, koji je trenutno i koordinator Ministarstva finansija, a u privremeno finansiranje će biti uključena i sredstva iz Nacionalnog investicionog plana. Pretpostavlja se da se time obezbjeđuje novac i za nove izbore. Trenutno je privremeno finansiranje, prema ocjenama stručnjaka, nelegalno i neustavno, jer ga je donijela tehnička vlada uredbom, umjesto da je promijenjen zakon.