BEOGRAD - Opasnost od zemljotresa u Srbiji izražena je najviše u Šumadiji, Rudničkom i Kolubarskom kraju, a tome svjedoče i oni koji su se dogodili u istoriji. Ta ista istorija svjedoči i da na srpskom prostoru ne prijete zemljotresi jači od šest stepeni, a to je istakla i seizmolog Slavica Radovanović.
Ona je objasnila i da potres od 6 stepeni u Srbiji, ne može da izazove pomjeranje kao u Turskoj, koju je prošlog ponedjeljka pogodio razoran zemljotres.
"Odmah da kažem da je takvo pomjeranje 100 puta manje nego pri turskom. Tako da se razumijemo, to bi u odnosu na turski bio slab zemljotres, u odnosu na ono što mi želimo, bio bi jak i bio bi jači od kraljevačkog zemljotresa. Ako govorimo o Bugarskoj, gdje takođe dugo nije bilo jakih zemljotresa i vrlo je vjerovatno da će se i tamo događati jaki zemljotresi, to su neke magnitude koje čak dosežu do 7 jedinica Rihterove skale, ali su ti potresi vezani za neke pogranične prostore Srbije i Makedonije i mogli bi imati uticaja na južne dijelove naše Republike", rekla je Slavica Radovanović za "RTS".
Ona je za "Telegraf" prethodno izjavila da Srbija ulazi u period povećane seizmičke aktivnosti.
"Na osnovu istorijskih podataka, jasno da kada se uđe u neki period povećane seizmičke aktivnosti na nekom širem prostoru ona se manifestuje u svim zonama tog prostora. Mi jesmo, kad kažem mi, mislim na cijeli istočni Mediteran u jednom periodu povećane seizmičke aktivnosti. Jakih zemljotresa kakav je bio 1513. i prije neki dan, bilo je i južnije od ove oblasti, i javljali su se u vrlo sličnim periodima. Kod nas postoje slični periodi velike aktivnosti sa mnogo manjim seizmičkim energijama, i normalano je očekivati da nam se u narednih desetak godina, zbog svih događaja i na istoku i prije na Zapadu Balkanskog poluostrva, a što su dokazali zemljotresi u Albaniji, BiH, i Hrvatskoj, a tamo će ih biti još, pa ćemo i mi na Balkanu i Grčka, i zapadni dijelovi Turske i Rumunija proći kroz neke periode visoke seizmičke aktivnosti" zaključila je Slavica Radovanović za "Telegraf".
U Srbiji nema katastrofalnih zemljotresa ali evo šta se dešava, prema podacima Seizmološkog zavoda, na svakom stepenu kada se on dogodi.
I stepen - NEOSJETAN ZEMLJOTRES / Ne oseća se čak ni pod okolostima koje tome najviše pogoduju. Bez oštećenja.
II stepen - JEDVA OSJETAN ZEMLJOTRES / Podrhtavanje tla osjeća samo veoma mali broj ljudi, manje od jedan odsto kada se kreću i kada se nađu u kući u poziciji koja je naročito povoljna da se podrhtavanje osjeti. Ni on ne izaziva oštećenja.
III stepen - SLAB ZEMLJOTRES / Nekolicina osjeća zemljotres u zgradi. Ljudi koji se ne kreću osjećaju ljuljanje ili lako podrhtavanje tla. Lako njihanje okačenih predmeta, ali je bez oštećenja.
IV stepen - UMJEREN ZEMLJOTRES / Mnogi osjećaju zemljotres kada se nalaze u zgradi, dok ga izvan zgrade osjeća vrlo mali broj ljudi. Manji broj se probudi iz sna. Nivo vibracija nije zastrašujući. One su umjerene. Prisutni posmatrači osjećaju slabo podrhtavanje ili ljuljanje zgrade, sobe ili kreveta, stolice.
V stepen - JAК ZEMLJOTRES / Zemljotres osjeća većina ljudi u zgradi, dok ga van nje osjeća mali broj ljudi. Manji broj ljudi je zaplašen i bježi iz zgrade. Mnogi se bude iz sna. Prisutni posmatrači osjećaju jako potresanje (oscilovanje) ili ljuljanje cijele zgrade, prostorije ili namještaja.
Viseći predmeti se jako klate. Porculan i čaše zajedno zveckaju. Može doći do pomjeranja ili do padanja malih, neuravnoteženo postavljenih i (ili nesigurno poduprtih predmeta. Vrata i prozori se sami silovito otvaraju ili zatvaraju. U dosta slučajeva prozorska stakla popucaju. Tečnosti osciluju a mogu i da pljuskaju van dobro napunjenih posuda. Životinje u zatvorenom prostoru mogu da se uznemire.
VI stepen - VRLO JAК ZEMLJOTRES / Većina ga osjeća u zatvorenom prostoru, a mnogi izvan njega. Dosta osoba gubi ravnotežu. Mnogo ljudi se plaše i bježe van zgrada. Može doći do pomjeranja ili padanja malih predmeta normalne stabilnosti. U manjem broju slučajeva može doći do razbijanja posuđa i staklarija. Domaće životinje, čak i kad su napolju, mogu da se uznemire.
U slučaju ovog zemljotresa dolazi do oštećenja na mnogim zgradama.
VII stepen - SILAN ZEMLJOTRES / Većina stanovništva je uplašena i pokušava da bježi iz kuća. Mnogi teško zadržavaju ravnotežu u stojećem položaju, naročito na višim spratovima. Namještaj se pomjera a ona vrsta kod kojeg je gornji dio teži od donjeg može da se prevrne. Mnogi predmeti padaju sa polica.
Voda se preliva i pljuska iz posuda, rezervoara i bara.
Dolazi do oštećenja zgrada, a ona su najviše primjetna na višim djelovima zgrada.
VIII stepen - ŠTETAN ZEMLJOTRES / Velikom broju ljudi je teško da se održi na nogama, čak i van zgrada. Može doći do preturanja namještaja. Predmeti kao što su televizori, pisaće mašine, itd., padaju na pod. Ponekad može doći do pomjeranja s mjesta, torzije ili prevrtanja kamenih nadgrobnih spomenika. Talasanje vrlo mekog terena je moguće primjetiti.
Zgrade trpe oštećenja.
IX stepen - RAZORAN ZEMLJOTRES / Opšta panika. Može doći do silovitog obaranja ljudi na tle. Mnogi spomenici i stubovi se ruše ili dolazi do njihove torzije. Primjećuje se talasanje mekog tla.
Mnogo zgrada trpi oštećenje.
X stepen - PUSTOŠAN ZEMLJOTRES / Mnogo zgrada trpi oštećenja.
Zemljotres je, da podsjetimo, posljedica naglog pokretanja dva bloka stjenske mase duž rasjedne ravni, uske zone između dvije stijene. Te blokove, snažno priljubljene uz rasednu ravan u Zemljinoj kori drž pritisak, a njihovo pokretanje u stranu drži trenje. Kada pritisak toliko poraste i savlada trenje, blokovi rasjeda se naglo pokreću jedan uz drugi.
Pokretanjem blokova oslobađa se energija koja u vidu seizmičkog talasa putuje kroz zemlju i izaziva trešenje koje osjećamo za vrijeme zemljotresa. Ravan po kojoj se blokovi pokreću jedan uz drugi naziva se rasjedna ravan. Ovaj proses pokretanja započinje u tački koja se naziva hipocentar a obično se nalazi duboko u Zemljinoj kori, na rasjednoj ravni.
Epicentar je tačka na površini direktno iznad hipocentra. Proces rasjedanja traje dok ga nešto ne zaustavi.
Zemljotresi se događaju u serijama. Najjači udar u seriji je i glavni, dok učestali i slabi prethodni zemljotresi u prostoru, gdje dugo nije bilo snažnijeg zemljotresa, mogu da budu i najavljivači glavnog udara. Naknadni udari najčešće se događaju na samom rasedu glavnog udara a što je jači zemljotres to je i veći broj naknadnih udara.
Najjači zemljotresi Srbije:
Svilajnac, 8. april 1893. - 5,8 stepeni po Rihterovoj skali
Lazarevac, 24.mart 1922. - 5,7
Rudnik, 15.maj 1927. - 5,9
Kopaonik, 18. maj 1980. - 5,8
Maljen, 29.septembar 1998. - 5,7
Peć, 11.februar 1662. - 5,5
Jagodina, 4. februar 1739. - 5,5
Vranje, 26. februar 1755. - 5,1
Golubac-Nova Moldava, 10. oktobar 1879. - 5
Krupanj, 25. jul 1906. - 4,6
Vitina, 10. avgust 1921. - 5,4
Kopaonik, 10. septembar 1983. - 5,3
Gnjilane, 24. april 2002. - 5,3
Fruška Gora 20.decembar 1739. - 4,5
Fruška Gora, 12. novembar 1740. - 4,8
Bajina Bašta 27.oktobar 1901. - 4,5
Kruševac, 1. oktobar 1972. - 5
Kopaonik, 18. maj 1980. - 5,3
Kopaonik, 2. septembar 1983. - 4,2
Kopaonik 3. mart 1984. - 4
Kopaonik, 7. septembar 1984. - 4,8
Surdulica, 5. januar 1985. - 4,6
Koponik, 10. maj 1985. - 5,2
Kopaonik, 18. maj 1985. - 4,9
Kopaonik, 30. jul 1985. - 4,5
Kraljevo, 14. avgust 1987. - 4,7
Velika Drenova, 1. jul 1999. - 4,9
Fruška Gora, 1. januar 1789. - 5,5
Svilajnac, 8. april 1893. - 5
Svilajnac, 20. maj 1893. 4,2 7
Kraljevo, 3. novembar 2010 - 5,4