BEOGRAD - Poziv premijera Turske Redžepa Tajipa Erdoana na jedinstvo muslimana u Sandžaku i izjava novoizabranog reisu l uleme Islamske zajednice BiH Huseina Kavazovića da ta zajednica nije zatvorila vrata za muslimane Bošnjake iz Srbije ukazuje da ni Turska ni BiH nisu odustale od inicijative za pomirenje dvije islamske zajednice u Srbiji.
Erdoan je, učestvujući na Osmoj evroazijskoj islamskoj konferenciji u Istanbulu, ukazao juče na važnost jedinstva vjerskih zajednica u čitavom regionu, posebno istakaši značaj sprečavanja, kako je rekao, svake vrste podjela među musimanima u Sandžaku.
Ovo je, naime, prvi put da premijer Turske otvoreno pozove na jedinstvo muslimana u Srbiji, ali ne i prvi put da pokazuje veliki interes za to pomirenje.
Prije gotovo dvije godine Turska je pokrenula inicijativu za pomirenje dvije islamske zajednice na čemu su bili angažovani ministar spoljnih poslova Turske Ahmet Davutoglu, sada već bivši reis ul ulema Islamske zajednice BiH Mustafa Cerić i dvojica bošnjačkih ministara u Vladi Srbije Sulejman Ugljanin i Rasim Ljajić.
Ta inicijativa je podrazumijevala ukidanje Rijaseta Islamske zajednice Srbije uz obećanje reis ul uleme Adema Zilkića i muftije Muamera Zukorlića da se na izborima koji bi bili sprovedeni u jedinstvenoj islamskoj zajednici ne bi kandidovali ni za jednu rukovodeću funkciju.
Kako nije zabilježen bilo kakav pomak, inicijativa je utihnula nekako uoči parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Srbiji, maja ove godine.
I dok iz sukobljenih islamskih zajednica nema zvaničnih reagovanja na pozive Erdogana i Kavazovića, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), u tehničkm mandatu Esad Džudžević, kaže da je sukob između islamske zajednice u Srbiji, kojom rukovodi muftija Zukorlić i Islamske zajednice Srbije na čijem je čelu reis Zilkić, koncepcijske prirode.
Džudžević, naime, smatra da je suština sukobljavanja dviju islamskih zajednica u postojanju dva koncepta - formiranju bošnjačke islamske zajednice na Balkanu ili, kako on kaže, osmanlijskog modela koji podrazumijeva da svaka suverena država ima svoju autonomnu islamsku zajednicu.
"Sada je pitanje koji će od ta dva koncepta prevladati", kazao je Džudžević.
Prema informacijama kojima raspolaže i na osnovu do sada izjavljivanog vezano za sukob dviju islamskih zajednica, Džudžević kaže da je ovdje prije svega riječ o stvaranju bošnjačke islamske zajednice Balkana što bi, ukoliko se dogodi, bilo nešto sasvim novo u čitavom islamskom svijetu.
Prvi put bi, naime, jedna vjerska zajednica bila organizovana sa nacionalnim prefiksom i jednim poglavarom, a to bi, kaže on, svakako bio presedan jer ništa slično ne postoji u svijetu.
Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović je neposredno nakon inauguracije na tu funkciju 15. novembra ove godine u jednom od prvih intervjua rekao da je toj vjerskoj zajednici veoma stalo do muslimana Bošnjaka koji žive u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.
Govoreći o problemu muslimana u Srbiji, on je rekao da je do njega dovelo "vaninstitucionalno djelovanje" pojedinaca.
On, međutim, smatra da je taj problem moguće riješiti ali samo ukoliko se, kako je rekao, stvari vrate na početak, tamo gdje su ti problemi i nastali.
A problem je nastao početkom oktobra 2007. godine kada je grupa imama iz sandžaškog mešihata iskazala neposlušnost muftiji Zukorliću i priklonila se Rijasetu Islamske zajednice Srbije koji je ranije te godine formiran u beogradskoj Bajrakli džamiji.
Na vrhovnu funkciju reisa izabran je Zilkić, a beogradski muftija Hamdija Jusufspahić je proglašen za počasnog reis ul ulemu te vjerske zajednice.
Inače, sandžački mešihat kojim rukovodi Zukorlić dio je Islamske zajednice u BiH.
Kavazović, naime, smatra da je riječ o problemu koji je trebalo rješavati u okvirima institucija Islamske zajednice BiH - Rijaseta i Sabora ili, kako je rekao, u okviru Ustava te vjerske zajednice.