ZAGREB - Haško tužilaštvo tezu o postojanju i ciljevima zločinačkog poduhvata u vrijeme "Oluje" dokazivaće tzv. predsjedničkim transkriptima, pokazuje predraspravni podnesak Tužilaštva čija je pročišćena verzija objavljena pred početak haškog suđenja hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču.
U tom podnesku Tužilaštvo iznosi pregled dokaznog materijala kojim će dokazivati odgovornost trojice generala za zločine nad srpskim stanovništvom počinjene prije, tokom i poslije operacije `Oluja` u razdoblju između jula i septembra 1995. godine. Ti su zločini po Tužilaštvu počinjeni etničkim čišćenjem koje je smišljeno u sklopu zajedničkog zločinačkog poduhvata.
Učesnici poduhvata su, po Tužilaštvu, uz prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i trojicu optuženih generala i pokojni ministar odbrane Gojko Šušak i generali Janko Bobetko i Zvonimir Červenko te drugi poznati i nepoznati članovi.
Predsjednik Tuđman `vjerujući da međunarodne političke okolnosti idu u prilog zauzimanju Krajine, zajedno sa drugim vojnim i političkim zvaničnicima dovršio je vojne planove za 'Oluju' 31. jula 1995`, piše Tužilaštvo na osnovu transkripta brionskog sastanka kojem su prisustvovali uz ostale i generali Gotovina i Markač i ističe da je jedan od ciljeva te akcije bio `osigurati bijeg Srba`. Tužilaštvo pritom citira Tuđmanove riječi da je `...važno da civili krenu i onda će ih vojska slijediti...`. S tog brionskog sastanka Tužilaštvo citira i Gotovinu koji je rekao kako veliki broj civila već napušta Knin u smjeru Banjaluke i Beograda te da treba nastaviti `s pritiskom` pa će `ostati samo oni koji moraju i koji nemaju mogućnosti otići`.
Gotovina, po Tužilaštvu, definisao je 2. avgusta taj pritisak na civilno stanovništvo izdavanjem naređenja za artiljerijski `napad na gradove` Drvar, Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac. Tužilaštvo smatra da tamo nije bilo vojno opravdanih ciljeva, kao i da je u napadima korišteno oružje neprimjereno za rat u područjima u kojima živi civilno stanovništvo. `Učinak na civilno stanovništvo bio je kao što je planirano na sastanku 31. jula 1995 - prestrašeni civili pobjegli su sa tih područje u sigurnost, pojedinačno ili masovno`, zaključuje Tužilaštvo.
Tužilaštvo u podnesku piše da se Tuđman zalagao za postizanje etničke homogenosti Hrvatske, što dokazuje `predsjedničkim transkriptima` razgovora koje je u jesen 1995. između ostalih vodio i s najbližim saradnicima poput Gojka Šuška, Hrvoja Šarinića i Nikice Valentića, kao i da je odbacivao ideju povratka Srba kao neprihvatljivu.
Tako se prenosi da je Valentić poslije `Bljeska` kazao Tuđmanu da je srpski problem u zapadnoj Slavoniji riješen i da ih nije ostalo više od hiljadu, od kojih je tek 300 ili 400 politički faktor. Šarinić je krajem avgusta 1995. kazao kako treba izvući inspiraciju iz stanja u zapadnoj Slavoniji. `To je za nas bilo vrlo pozitivno jer se niko nije vratio`.
Protiv Gotovine dokazi UN, EZ, naređenja...
Odgovornost Gotovine za zločine počinjene u `Oluji` Haško tužilaštvo će dokazivati i svjedočenjima predstavnika snaga UN i EZ u Hrvatskoj i njihovom dokumentacijom, ali i vojnom dokumentacijom poput niza naređenja koje je Gotovina izdavao, te operativnim dnevnicima.
Pozivajući se na niz vojnih izvještaja generala Gotovine o kretanju njegovih jedinica po terenu Tužilaštvo će ih tako `smještati` u blizinu mjesta u kojima su počinjeni zločini.
`Gotovina je komandovao snagama u vrijeme dok su sistematski palile i pljačkale srpske kuće i tokom njihovih raširenih napada, uključivši ubistava`, kaže Tužilaštvo. Tezu da je Gotovina naredio zločine Tužilaštvo izvlači iz toga da su zločin počinile osobe u čvrstoj hijerarhiji, da je bilo mnogo počinilaca, da su napadi bili sistematski i trajali su nedjeljama. Te `okolnosti ne nameću nikakvav drugi zaključak nego da je naređenje stiglo sa vrha`, smatra Tužilaštvo.
General Gotovina, po Tužilaštvu, bio je u punoj mjeri informisan o svemu što se događa jer su ga međunarodni predstavnici od početka operacije upozoravali na povrede ljudskih prava, primao je stalno izvještaje od svojih snaga na terenu, sam je mogao vidjeti posljedice u Kninu, mediji su u svemu izvještavali. Prema Tužilaštvu general Forand je prvog dana `Oluje` protestnom porukom upozorio Gotovinu na napade na civile. I nakon toga `Gotovina je nastavio sljedećeg jutra granatirati s ponovnim intenzitetom`, kaže Tužilaštvo. U dodatku, svjedočenja međunarodnih snaga teretiće ga i da im je ograničavao kretanje, a da je u jednom slučaju prijetio pogubljenjem jednog od posmatrača UN-a.
Vojnici pljačkali i ubijali
Za Haško tužilaštvo operacija `Oluja` od samih početaka obilježena je neselektivnim napadima na civilno stanovništvo smišljenim kako bi se izazvao bijeg stanovništva, poslije čega slijedi ubijanje, razaranje i pljačka velikih razmjera. Tužilaštvo objašnjava kako su hrvatske `psihološke operacije` bile - istovremeno pozivanje Srba na ostanak kako bi se stvorio privid zaštite ljudskih prava te ukazivanje na moguće puteve napuštanja te teritorije.
Snage HV-a i specijalne policije tokom četiri dana ubijale su civile i vojnike koji su se predali, kaže Tužilaštvo i ističe da su tokom prve nedjelje operacije, po podacima Vlade i nevladinih udruženja, u više od 60 sela ubijene uglavnom starije osobe.
`Kampanja je trajala sve dok nije ostalo ništa za pljačkanje i većina srpskih kuća oštećena je ili uništena`, kaže Tužilaštvo i ističe da prema vojnim promatračima UN-a tri mjeseca poslije `Oluje` u sektoru `Jug` od oko 90.000 ostalo 3.034 Srba. Tužilaštvo navodi podatke da je, zavisno od izvora, ubijeno između nekoliko stotina i 1.600 osoba.