Ex -Yu

U Beogradu počela ceremonija otkrivanja spomenika Stefanu Nemanji

U Beogradu počela ceremonija otkrivanja spomenika Stefanu Nemanji
Foto: Agencije | Počela ceremonija otkrivanja spomenika Stefanu Nemanji

BEOGRAD - Na Savskom trgu u Beogradu intoniranjem himne Srbije počela je svečana ceremonija otkrivanja spomenika jednom od najznačajnijih srpskih vladara, osnivaču srednjovijekovne srpske države, velikom županu Stefanu Nemanji.

Svečanosti na Savskom trgu prisustvuju predsednik Aleksandar Vučić, premijerka Ana Brnabić, predsednik parlamenta Ivica Dačić, ministri u Vladi Srbije, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, te gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić, zamjenik gradonačelnika Goran Vesić, velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve...

Tu je i ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko, predstavnici diplomatskog kora gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, te predsjednik Demokratske partije Srba u Makedoniji i poslanik u Sobranju Ivan Stojiljković...

Na Trgu je postavljen video bim odakle će biti pušten film o Stefanu Nemanji, njegovom značaju za Srbiju i nastanku spomenika, a tokom večeri očekuje se i postepeno puštanje rasvjete na trgu, oko spomenika i samog spomenika.

Očekuje se i obraćanje predsjednika Vučića i predsjedavajućeg Dodika.

Iako nije bilo najavljeno, na Trgu su se okupili građani, a ovom događaju prisustvuje i veliki broj medijskih ekipa.

Nakon svečanog otkrivanja spomenika oko 21 čas, sa svih beogradskih crkvi zvoniće zvona.

Spomenik Stefanu Nemanji napravljen je u bronzi i djelo je ruskog vajara Aleksandra Rukavišnjikova, a iz Moskve je u srpsku prijestonicu dopreman sukcesivno, u dijelovima.

Na montiranju spomenika, koje je počelo u avgustu prošle godine, učestvovalo je oko deset ruskih majstora, uz domaće radnike koji su bili zaduženi za rekonstrukciju samog trga.

Spomenik je visok 23,5 metara iznad i pet metara ispod zemlje, težak je oko 80 tona, a postament predstavlja svojevrstan muzej na otvorenom, jer su oko žezla spomenika namontirani fragmenti vizantijskog šlema sa čije su unutrašnje strane mozaici koji predstavljaju delove iz života Stefana Nemanje.

Prvi reljef predstavlja stvaranje države, odnosno slika bitku u kojoj Nemanja stvara Srbiju, drugi Sabor u Rasu iz 1196. godina, kada Nemanja prenosi vlast na sina Stefana.

Na trećem reljefu predstavljen je prenos moštiju Stefana Nemanje iz Hilandara u Studenicu, 1208. godine, nad kojima Sveti Sava miri zavađenu braću, a na četvrtom rodosolov Nemanjića.

Plato oko spomenika popločan je kamenim kockama starim više od 100 godina, koje su pronađene tokom radova u neposrednoj blizini Savskog trga.

Spomenik koji je postavljen, razlikuje se od onog koji je pobedio na konkursu, jer Stefan Nemanja sada umesto krsta, u jednoj ruci drži mač, jer je, kako je objasnio profesor Sima Avramović Stefan Nemanja koji je bio osnivač srpske i državnosti i duhovnosti, prevagnula ideja državnosti koja se nije postizala ruskim krstom već, kao i uvijek, mačem.

Prema riječima profesorke istorije srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu u Beogradu Smilje Marjanović Dušanić, Stefan Nemanja odavno je zaslužio spomenik.

O njemu govori kao o ličnosti koja je "obasjala" srednji vijek, ali i kasnije vijekove, sve do današnjih dana, a koju srpski narod, kao i njegove sinove, Svetog Savu i Stefana Prvovenčanog, prepoznaje kao one koji su "ustrojili dobar put srpskom otačastvu".

Prijedlog za podizanje spomenika velikom županu koji će ubuduće "motriti" na ulicu koja od Savskog trga vodi do Slavije, a nosi upravo njegovo ime, podnio je 16. decembra 2015. godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Krajem te godine, Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine grada usvojila je inicijativu, koju su zatim prihvatili i odbornici Skupštine grada Beograda.

U septembru 2017. godine Sekretarijat za kulturu Beograda raspisao je javni i pozivni, međunarodni otvoreni dvostepeni konkurs za izradu rješenja za obilježje Stefanu Nemanji.

Žiri za podizanje spomenika činili su predsjedavajući Nikola Selaković, te članovi vajar, akademik Svetomir Arsić Basara, reditelj Emir Kusturica, vajar Miodrag Živković, slikar, akademik Vladimir Veličković, slikar Nebojša Ðuranović, profesor Sima Avramović, arhitekta Milutin Folić i zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

Prva nagrada pripala je čuvenom ruskom vajaru Aleksandru Rukavišnjikovu, u čijem je ateljeu u Moskvi spomenik i izrađen.

Završeni su i građevinski radovi na rekonstrukciji Savskog trga, koji će, kako je ranije rečeno, postati novi centar grada.

Trg ima 20.000 kvadrata, posađeno je 250 novih stabala, biće postavljene klupe, dok će nekadašnja zgrada Željezničke stanice postati, kako je planirano, Muzej srednjovijekovne Srbije.

Stefan Nemanja (1109-1199) bio je srednjovijekovni srpski velmoža, najmlađi sin vlastelina Zavide, veliki župan Raške i začetnik vladarske dinastije Nemanjića.

Smatra se jednim od najznačajnijih srpskih vladara, a tokom života podigao je i obnovio veći broj crkava i manastira, uključujući i Hilandar na Svetoj gori, koji se smatraju njegovim zadužbinama.

Zajedno sa sinom Savom smatra se ocem Srpske pravoslavne crkve, koja ga slavi kao svetog Simeona Mirotočivog.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije