BEOGRAD - Nekoliko stotina građana okupilo se danas na Trgu Republike u Beogradu tražeći "prekid cenzure" interneta i da Vlada Srbije odustane od eventualnog potpisivanja međunarodnog sporazuma o zaštiti autorskih prava na internetu (ACTA).
Ministarstvo prosvjete i nauke je, kada je protest najavljen, u petak saopštilo da Sporazum o zaštiti autorskih prava na internetu (ACTA) nije bio ni predmet razmatranja tog ministarstva, niti je predložen Vladi na usvajanje.
Organizatori su poručili da nijedna adresa ili prezentacija na Internetu ne smije biti filtrirana, blokirana ili na drugi način učinjena nedostupnom, kao i da će, ukoliko zahtjevi ne budu ispunjeni do 10. marta, doći ispred Skupštine Srbije da ih ponove.
Protest je pokrenut preko interneta, a organizatori su u centru Beograda održali performans i organizovali potpisivanje peticije.
Organizatori su zatražili da se vlada javno izjasni protiv ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement - Trgovinskog sporazuma protiv falsifikovanja) jer je on - kako navode - protiv Ustava Srbije, štetan za slobodu govora i slobodnu komunikaciju, poljoprivrednike i kvalitet hrane, za proizvodnju i cijene lijekova, kulturu, nauku i obrazovanje.
Kako je navedeno, neprecizno je napisan i podložan različitim tumačenjima, odnosno štetan po sve građane Srbije.
Prema riječima jednog od učesnika, skup su organizovali svi slobodni ljudi koji upozoravaju da se ACTA sporazum pokušava sprovesti preko Evropske komisije i koji smatraju da je sloboda interneta fundamentalno ljudsko pravo u 21 vijeku.
"Ljudi se sve manje informišu preko mejn-strim medija, a sve više preko interneta", rekao je on.
Pojedini učesnici skupa nosili su i maske "anonimnih", koje su postale popularne na protestima širom svijeta.
Anonimni su hakerska grupa koja je "obarala" sajtove mnogih stranih institucija i banaka, između ostalog i zbog protivljenja sporazumu ACTA.
Sporazum ACTA je prošlog mjeseca u Tokiju potpisalo dvadesetak zemalja EU, kao i SAD, Australija, Kanada, Japan i Novi Zeland, koji poslije ratifikacije obavezuje na uvođenje drakonskih kazni za piratstvo na internetu i zloupotrebu autorskih prava.
Poslije najave više zemalja EU da ga neće ratifikovati i oštrih protesta u zemljama Unije i izvan nje zbog navodnog kršenja prava na privatnost i slobodu govora, Evropska komisija je nedavno odlučila da zatraži mišljenje Evropskog suda pravde da li je sporazum ACTA u skladu sa osnovnim pravima i slobodama ugrađenim u temelje Evropske unije.
Za stupanje sporazuma na snagu potrebno je da ga usvoji Evropski parlament, a protiv ovakvog načina suzbijanja piraterije ustao je i predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc.