ZAGREB - Hrvatska vlada priprema za jesen mini penzijsku reformu, prema kojoj će radni vijek i za žene i za muškarce biti povećan na 67 godina, ali još nije odlučeno - od kada će se ta odluka primjenjivati.
Odlazak u penziju sa 67 godina, već poslije 2030. godine, prvi je pomenuo ministar rada i penzionog sistema Mirando Mrsić na zatvorenoj sjednici Nacionalnog vijeća za penzionere i starije osobe, piše Večernji list.
On je tada najavio da će prelazno razdoblje za povećanje radnog vijeka do 67. godina života trajati od 2020. do 2031. Tako bi samo generacije muškaraca rođenih tokom i prije 1954. odlazile u penziju prema sadašnjim uslovina, a svi rođeni 1955. i kasnije, radili bi dva mjeseca do dvije godine duže, zavisno od starosti.
Ženama se već produžava radni vijek za tri mjeseca godišnje, dok se ne izjednače s muškarcima. Taj je proces počeo 2010. i trajaće do kraja 2029. godine, od kada će žene u punu penziju ići sa 65 godina.
Iduće godine žene će morati da rade do 61. godine života za starosnu penziju, a ako se prihvati prijedlog - od 2020. godine radni vijek bi se produžavao za pet mjeseci po godini staža.
MMF je u proljeće predložio Hrvatskoj da odmah donese odluku o povećanju starosnog doba za penziju, kako bi smanjila pritisak na penzioni sistem i zadržala izdatke za penzije pod kakvom-takvom kontrolom.
Rad do 67. godine, otvara niz problema - od ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih, jer bi se moglo dogoditi da glavni teret spasavanja penzionog sistema padne na leđa radnika, jer će ih preduzeća otpustiti, a država im otežava uslove za odlazak u penziju.
Prijedlog nailazi na protivljenja, jer će 2020. Bugarke ići u penziju sa 60 godina, Čehinje sa 61 i osam mjeseci, Luksemburžanke sa 63, Poljakinje i Austrijanke sa 60, Rumunke i Slovenke sa 61. Tek 2033. godine će Austrijanke u penziju ići sa 65 godina, a Poljakinje 2040. sa 67 godina.