HAG - Zaštićeni svedok S-136 potvrdila je juče na suđenju hrvatskom generalu Anti Gotovini pred Haškim tribunalom da su u ofanzivi "Oluja" 4. avgusta 1995. hrvatske snage granatirale civilne četvrti u Kninu.
Svjedokinja, koja je u to vrijeme bila prevodilac u bazi UNPROFOR-a u Kninu, izjavila je i da je na kninskom groblju u danima poslije "Oluje" prebrojala više od 60 grobova ubijenih u gradu i okolini, od kojih je više od polovine bilo neidentifikovano. General Gotovina optužen je zajedno s Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem, za progon srpskog stanovništva iz Kninske Krajine i druge zločine nad civilima tokom i poslije "Oluje", u avgustu i septembru 1995. godine. S-696 je kazala da su je 4. avgusta ujutro probudile detonacije granata dok je bila u svom stanu u Kninu i da je, sa dvoje kolega, poslije skrivanja u skloništu, krenula ka bazi UNPROFOR-a.
"Čim sam izašla iz stana, vidjela sam da je stambena zgrada pored moje bila potpuno uništena i pitala sam se ima li preživjelih", kazala je svjedokinja.
Po njenim riječima, dok su trčali ka bazi UN, "granate su fijukale", primijetila je da je oštećena još jedna kuća, kao i napuštena lokalna ambulanta, ka kojoj je išao jedan ranjeni civil. Kada su naišli na oklopni transporter UN koji ih je prevezao u bazu, S-696 se, kako je rekla, onesvijestila.
Ona je izjavila i da su pred kapiju baze istog popodneva počeli da stižu civili, Srbi i Hrvati, većinom žene, djeca i starci koji nisu mogli da napuste grad. Svjedokinja je rekla da je mogla otići iz Knina preko UN, ali da je ostala kad je shvatila da ako ode "niko neće saznati šta se desilo sa mojom bakom, koja je nestala, i drugim ljudima".
Tokom mjesec i po dana koje je poslije "Oluje" provela u kninskoj bazi UN, sa pripadnicima UNPROFOR-a išla je i u patrole po okolnim selima, gdje je, kako je naglasila, "stekla utisak da se sela namjerno uništavaju, a da se gradovi ostavljaju u takvom stanju da je moguće nastaviti život".
U unakrsnom ispitivanju, Gotovinin branilac Greg Kiho, tvrdio je da su u blizini zgrade svjedokinje bili vojni ciljevi, poput glavnog štaba vojske Republike Srpske Krajine i skladišta, a da su srpski vojnici bili i u zgradi vrtića, a ona je odgovorila da za to nije znala. Na sugestiju branioca, S-696 je potvrdila da šteta od granata Kninu nije bila toliko velika da se u gradu nije moglo živjeti i da, koliko je vidjela, nisu bile pogođene ni bolnica, ni pravoslavna crkva. Svjedokinja je kazala i da je tačno da je od kolege iz misije UN tri dana uoči "Oluje" saznala da će hrvatska vojska napasti Knin, ali da to nije previše ozbiljno shvatila.
Potvrdila je, međutim, da je UNPROFOR napravio spisak za evakuaciju i da se ona prijavila. Po njenim riječima, tačno je bilo i da su žene i djeca odlazili iz Knina danima prije "Oluje", ali zbog nedostatka struje i loših uslova za život.
S-696 je posvjedočila da je i prije ofanzive, selo Vrlika sa okolinom više puta bilo granatirano, da se hrvatska vojska "vidjela golim okom" i da mještani stoga nisu mogli da obave žetvu dok im UNPROFOR nije pomogao.
Srpski logoraši spremni da svjedoče
Srpski logoraši spremni su da se kao svjedoci optužbe odazovu na eventualni poziv Haškog tužilaštva na suđenju protiv Gotovine, Markača i Čermaka zbog ratnih zločina počinjenih nad Srbima u Kninskoj Krajini u operaciji "Oluja", izjavio je predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić. On je podsjetio da su logoraši u Hrvatskoj prošli kroz 222 logora.