Ex -Yu

U Parizu o stanarskoj sudbini izbjeglica

U Parizu o stanarskoj sudbini izbjeglica
U Parizu o stanarskoj sudbini izbjeglica
Dejan Šajinović

BANJALUKA - Sudbina programa za rješavanje stambenih problema preostalih raseljenih lica iz ratova devedesetih godina u bivšoj Jugoslaviji biće poznata 20. septembra na tehničkom sastanku predstavnika vlada četiri zemlje regiona i UNHCR-a.

Kako nam je rekla Vesna Petković, službenica za komunikacije u beogradskoj kancelariji UNHCR-a, pariski sastanak bi prvi put trebalo da zvanično kaže da li će i kada biti održana donatorska konferencija na kojoj bi EU i SAD dodijelile donatorska sredstva kojima bi po prioritetima bio riješen dio od preostalih 100.000 izbjeglica u bivšoj Jugoslaviji za koje se smatra da nemaju riješeno stambeno pitanje. Dodala je da će na konferenciji biti odlučeno o organizaciji ministarske konferencije o rješavanju ovog pitanja, koja je priprema za glavni događaj, odnosno donatorsku konferenciju.

"Taj pariski sastanak je zlatni presek da se vidi da li će se ići u to. Evidentno je da će odluka biti pozitivna i da će biti zaključeno da su vlade sarađivale i donele sve one mere na koje su se obavezale. U toku je usaglašavanje nacrta deklaracije koju će potpisati ministri spoljih poslova sve četiri zemlje. Oni će se obavezati svojim potpisima da će implementirati odluke koje će biti donete", rekla je Petkovićeva.

Hrvatska je pristala da pokrene program, a rok za prijavu povratka je do decembra

Iako se ne zna koliko novca će biti prikupljeno, Petkovićeva navodi da je najvažnije da SAD i EU nisu odustale od toga da daju novac za ove potrebe, iako su suočene s velikom ekonomskom krizom.

"Na našu veliku sreću, oni jesu zainteresovani mada su UNHCR obavestili da neće biti u stanju da isprate sve ono što su obećali. Ali s obzirom na to da je ovo nešto što je od opšteg interesa čitavog regiona, najvažnije je da se visina finansijske podrške koju će dati neće menjati", rekla je ona.

I Mario Nenadić, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, kaže da je u toku priprema tog sastanka u Parizu i da je izvjesno da će biti postignut dogovor da se ministarska konferencija održi u Beogradu krajem oktobra, a donatorska konferencija početkom iduće godine u Sarajevu.

"Svaka od zemalja je iskazala svoje prioritete i mi pripremamo prijedlog finansijskih i drugih aranžmana za implementaciju sredstava koja treba da se prikupe", rekao je Nenadić.

Najveći preostali problem izbjeglica je pitanje bivših nosilaca stanarskih prava u Hrvatskoj, kojima je Hrvatska oduzela stanarska prava. Pod pritiskom EU i SAD, Hrvatska je pristala da pokrene program stambenog zbrinjavanja tih ljudi, a rok za prijavu povratka je do decembra ove godine. Petkovićeva je istakla da će tek kada bude zatvoren rok biti moguće reći koliko se ljudi prijavilo i da li još ima ljudi koji nisu pronašli rješenje za svoj stambeni problem.

"U svakom slučaju, pozivamo sve da se prijave i da ne čekaju istek rokova. Čak i ako nemaju potpunu dokumentaciju savetujemo im da se prijave, a mi ćemo da pokušamo izdejstvovati da dokumentaciju pošalju naknadno, da ne propuste rokove", istakla je ona.

Milan Eraković, iz terenske kancelarije Srpskog narodnog vijeća u Rijeci, zadužene za tehničku pomoć licima koja se vraćaju u gradove u kojima su prije rata živjeli, kaže da još dolaze ljudi i podnose nove zahtjeve.

Pariski sastanak bi prvi put trebalo da zvanično kaže da li će i kada biti održana donatorska konferencija na kojoj bi EU i SAD dodijelile donatorska sredstva

On je istakao da je Hrvatska ubrzala proceduru da se ljudima koji čekaju na dodjeljivanje stana ili koji čekaju otkup stana izdaju potrebni dokumenti.

"Problemi se rješavaju ali problem zdravstvenog osigiranja i dalje postoji. Ljudi koji nemaju državljanstvo čim dobiju privremeni boravak moraju platiti 405 kuna mjesečno po osobi i to je najveći problem", rekao je Eraković.

 Ali, kako je istakao, s obzirom na to da je ubrzan postupak dobijanja stalnog boravka, sada su i dugovi za zdravstveno osiguranje manji. Dodao je da je sada najveći problem dobijanje hrvatskog državljanstva i da se radi na tome da se taj postupak ubrza.

"Tu je problem sporosti administracije i na to ćemo se sada fokusirati", rekao je on.

Najčitanije