BEOGRAD - U Srbiji je u toku završnica kampanje za prijevremene parlamentarne izbore, a stranke na završnim konvencijama šalju posljednje poruke biračima prije nego u petak u ponoć počne predizborna šutnja za izbore zakazane 16. mart..
Na završnoj konvenciji u središtu Beograda predsjednik Demokratske stranke (DS) Dragan Đilas pozvao je u srijedu naveče pristaše vodeće opozicione partije i građane Srbije da glasuju za demokrate, ustvrdivši kako je samo glas za DS glas protiv vlasti Srpske napredne stranke (SNS) i protiv “širenja straha i samovolje” vođe naprednjaka Aleksandra Vučića.
“Samo glas za Demokratsku stranku je glas protiv vlasti Srpske napredne stranke. Postoje samo dve kolone na izborima - Vučić i oni koji su s njim i mi koji nećemo s njima. Idemo na izbore da pobedimo, jer strah ne može vladati Srbijom”, rekao je Đilas na skupu održanom na Trgu Republike u Beogradu.
Uzvraćajući na ranije Vučićeve optužbe da on i DS prizivaju ekstremizam, nasilje i ukrajinski scenarij u Srbiji, Đilas je istaknuo da DS nikad nije poticala nasilje niti će, ali da ne želi ni sjevernokorejski scenarij po kojem jedan čovjek dobija sto posto glasova, nego srpski scenarij u kojem će građani dobiti šansu za bolji život.
Đilas je ocijenio da će Srbija, ostane li sadašnja vlast, bankrotirati za godinu dana, zaposleni će ostati bez posla, a penzioneri bez penzija i istakao kako to “nije prizivanje” ničega lošeg, nego hrabro ukazivanje na ono što će se dogoditi.
“Nudimo rešenja - svakom detetu besplatan udžbenik, trudnicama punu plaću i pomoć penzionerima s najmanjim mirovinama. Mi smo izgradili mostove, renovirali bulevare, a ova vlast se zadužila pet milijardi evra, a nisu napravili ni jedan kokošinjac”, rekao je Đilas, koji je i kandidat DS-a za gradonačelnika Beograda, budući se 16. marta istovremeno održavaju i parlamentarni izbori u Srbiji i gradski u Beogradu.
Završnu konvenciju održala je i Demokratska stranka Srbije (DSS) Vojislava Koštunice koji je sa skupa u Sava centru poručio da Srbiji treba nova politika, a ne ona koja nacionalne interese podređuje interesima Evropske unije.
Koštunica insistira da nova politika Srbije ne smije biti utemeljena na frazama i obećanjima kako “nema života bez EU-a”, te da Srbija ne treba biti “članica EU na svoju štetu”. “Saradnja s EU - da, članstvo- ne”, poručio je vođa DSS, partije koja i u parlamentu i na političkoj sceni otvoreno zastupa evroskepticizam.
Vođa DSS vjeruje da je “za Srbiju pravi put političke neutralnosti, a ne briselski put, jer nije sukladan nacionalnim i državnim interesima”.
“EU je ta koja je poticala separatiste u Prištini da proglase svoju državu”, rekao je Koštunica i ocijenio kako EU traži od Srbije da se odrekne dijela svog teritorija i uništi vlastite institucije.
U Novom Sadu u srijedu naveče dvije konvencije - koalicije okupljene oko Nove demokratske stranke Borisa Tadića s Ligom socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka te radikala (SRS) haškog optuženika Vojislava Šešelja.
Čanak je izjavio da će sudbina Statuta Vojvodine zavisiti o rezultatima izbora 16. marta, istakavši da najviši vojvođanski pravni akt “nije samo pitanje pokrajine već ukupnog ustavno-pravnog sistema Srbije”.
Poruka Borisa Tadića je da će NDS zahtijevati otvaranje široke rasprave o nadležnosti i financiranju Vojvodine, o decentralizaciji i nadležnosti lokalnih vlasti. Koalicija Borisa Tadića završnu će konvenciju održati u četvrtak naveče u Beogradu.
Sa završne konvencije radikala iz Novog Sada sinoć je upućena poruka da “glas za radikale, ujedno znači i glas za slobodu Vojislava Šešelja” jer je dobar rezultat na izborima u nedjelju 16. marta važan kako bi se vođa SRS vratio iz Den Haga u Srbiju.
Radikali poručuju da saradnja s Rusijom treba biti prioritet srpske državne politike i da je Rusija “jedini način da se Srbija uspravi i
ispuni svoje nacionalne interese”, te “jedini način da zadrži Kosovo i ekonomski se oporavi”. Radikali su u mimohodu kroz Novi Sad nosili transparent s porukom “I Kosovo i Rusija”.
Prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji bit će održani 16. narta na više od 8.260 biračkih mjesta, a pravo glasa ima oko 6.767.000
građana, a stranke u borbi za zastupničke mandate moraju prijeći izborni prag od pet posto.
Za 250 mandata u parlamentu će se boriti 19 lista s ukupno 3.020 kandidata od kojih su više od trećine žene - 1.087.