BEOGRAD - Posljednji haški optuženik Goran Hadžić imao je lažni identitet koji je koristio, a u trenutku hapšenja bio je bez brade, saznaje B92.
Hapšenje Hadžića potvrdio je na vanrednoj konferenciji za novinare predsjednik Srbije Boris Tadić.
Posljednjih dana u javnosti su se čule vijesti da je Hadžić uhapšen, ali je to ubrzo iz državnog vrha demantovano, sa uvjeravanjima da se intenzivno priprema hapšenje posljednjeg haškog optuženika, kao i da su sve aktivnosti države usmjerene na njegovo pronalaženje.
Haški optuženik Goran Hadžić uhapšen je jutros u šumi kod sela Krušedol na obroncima Fruške gore, bio je teško prepoznatljiv i imao je lažni identitet, kao i oružje koje nije ni pokušao da upotrijebi, izjavio je danas tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević.
Vukčević je na konferenciji za novinare rekao da je Hadžić tokom sedmogodišnjeg bjekstva bio veoma nepovjerljiv i da je bio u kontaktu sa svega nekoliko ljudi, od kojih je jedan uhapšen zajedno s njim.
"Bezbednosno-informativna agencija, koja je uhapsila Hadžića, došla je u posed informacija da će Hadžić ostvariti kontakt sa jednim od tih lica. Taj kontakt je trebalo da se obavi juče, ali je odložen zbog napisa u medijima koji su objavili da je Hadžić uhapšen", rekao Vukčević, koji je i Koordinator akcionog tima za lociranje i hapšenje hapških optuženika.
Vukčević je naveo da je taj kontakt trebalo da Hadžiću da novac za skrivanje, a tužilaštvu je raniji pokušaj prodaje Modiljanijeve slike, koja je bila u vlasništvu biznismena iz Novog Sada Zorana Mandića, bio znak da je Hadžić ostao bez novca.
"Hadžićevi prijatelji puštali su dezinformacije i napadali u medijima institucije koje sprovode akcioni plan. Želeli su da mu pošalju poruku da se skloni van teritorije Srbije", rekao je Vukčević.
Tužilac za ratne zločine nije otkrio identitet jataka kao ni ime pod kojim se krio Goran Hadžić.
Vukčević je naveo da je Hadžić prilikom hapšenja imao bradu od tri dana, brkove i da se, prema informacijama koje su do danas poznate, tokom skrivanja kretao i nije bio na jednom mestu.
Tužilac je demantovao da su Hadžiću u skrivanju pomagali Srpska pravoslavna crkva i Vojska Srbije, ali je, kako je rekao, Hadžić "imao kontakte sa nekim sveštenim licima".
Advokat Toma Fila rekao je za B92 da će procedura njegovog izručenja Haškom tribunalu teći kao i u slučaju Ratka Mladića, odnosno prvo slijedi identifikacija uhapšenog u pritvorskoj jedinici, zatim upoznavanje s procedurom i optužnicom, a nakon što sudsko vijeće donese odluku o njegovom izručenju Hadžić može krenuti put Haga.
Evropska unija (EU) je danas pozdravila hapšenje Gorana Hadžića i ocijenila da je to "novi važan korak Srbije u ostvarivanju njene evropske perspektive".
Taj korak je takođe "podjednako ključan za međunarodnu pravdu", navodi se u zajedničkom saopštenju predsjednika Evropske komisije Žoze Manuela Baroza, predsjednika Evropskog savjeta Hermana van Rompeja i visoke predstavnice za spoljnu politiku EU i bezbjednost Ketrin Ešton.
"Pozdravljamo odlučnost i posvećenost srpskog rukovodstva u ovim naporima", dodaje se u saopštenju.
Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen čestitao je vlastima Srbije na hapšenju Gorana Hadžića, ocijenivši da je Srbija time ispunila svoje međunarodne obaveze.
"Poslije transfera Ratka Mladića Hagu, ovo hapšenje će omogućiti zatvaranje najbolnijeg poglavlja u nedavnoj evropskoj istoriji," istakao je Rasmusen u saopštenju iz Brisela.
Po njegovim riječima, budućnost Srbije leži u "konstruktivnoj saradnji sa susjedima i evroatlantskom porodicom," a NATO će nastaviti da pomaže regionu Balkana, prenio je AP.
Bjekstvo finansirano nakitom i umjetninama
"Među slikama je pronađena i fotografija ulja na platnu poznatog italijanskog slikara Amadea Modiljanija koja, po procenama, vredi više miliona evra. Sumnja se da je ta slika u Hadžićevom vlasništvu i da je bila namenjena prodaji kako bi se nabavio novac za dalje skrivanje", rekli su u Tužilaštvu za ratne zločine.
Kako je saopšteno iz izvora bliskih istrazi, postoje indicije i da je umjetnička slika "Portret muškarca" Amedea Modiljanija, koja se nalazi u vlasništvu Hadžićevog prijatelja Zorana Mandića, kupljena novcem stečenim od prodaje nafte početkom rata 1991. godine.
"Po saznanjima koje imamo, oni su tu sliku kupili u Francuskoj. Ne znamo koliko su je platili, a Mandić ne želi da nam kaže. Prilikom pretresa kuće ona nije bila okačena na zidu, već sklonjena. Slika je originalna i Mandić je pisao zahtev Ministarstvu kulture da mu odobre da je iznese iz zemlje. Njena vrednost je procenjena na između 10 i 15 miliona evra. Sumnjamo da je kupljena od prodaje nafte, kojom se Hadžić bavio u vreme rata, da je bilo planirano da se proda u inostranstvu i da se tim novcem finansira njegovo dalje bekstvo", rekao je sagovornik blizak istrazi.
Izvor B92 dodaje da postoje saznanja da je Hadžić do sada svoje bjekstvo finansirao najviše novcem od prodatih umjetničkih slika i nakita.
"Pouzdano znamo da je to njegov glavni izvor finansiranja. Radi se o slikama takođe poznatih autora, čija su dela uglavnom po Beogradu prodavana kolekcionarima za po nekoliko desetina hiljada evra, i to preko posrednika. Takođe, ušli smo u trag i vrlo vrednom nakitu, koji je bio u vlasništvu Hadžića, a koji je prodavan za više hiljada evra. U pitanju su komadi zlatnog nakita, uglavnom ogrlice", dodao je sagovornik.
Sud u Šibeniku Hadžića osudio na 20 godina zatvora
Županijski sud u Šibeniku osudio je 1995. Gorana Hadžića i još desetak optuženih u odsustvu na po 20 godina zatvora, zbog prekomjernog gađanja područja Šibenika i Vodica višecjevnim bacačima raketa "oganj" i "orkan" 1992. i 1993. godine, kada je Hadžić bio na dužnosti predsjednika Republike Srpske Krajine, podsjetila je Hrvatska televizija.
Kako izvještava Hrvatska televizija, Hadžić je na tu funkciju izabran 26. februara 1992. i zadržao se do decembra 1993, pa mu je suđeno zbog komandne odgovornosti.
Za njim je 2003. šibenska policija raspisala i potjernicu po nalogu županijskog suda u Šibeniku.