LONDON - Prelazna administracija UN na Kosovu (UNMIK) nevjerovatno je zatajila u istrazi otmica i ubistava Srba sa Kosova nakon konflikta 1998-1999. godine, navodi Amnesti internešnel u jučerašnjem izvještaju.
Dokument je objelodanjen uoči debate Savjeta bezbjednosti UN o Kosovu zakazanoj za 29. avgust.
"UNMIK-ov neuspjeh da istraži šta je činilo široko rasprostranjeni i sistematski napad na civilno stanovništvo, moguće i zločine protiv čovječnosti, doprineo je atmosferi nekažnjavanja na Kosovu", izjavio je Šan Džouns, ekspert za Kosovo pri Amnesti internešnelu.
On je naglasio da zločini protiv čovječnosti ne zastarijevaju.
"Oni moraju biti istraženi, a porodice otetih i ubijenih moraju dobiti obeštećenje. Ujedinjenim nacijama ne bi više trebalo dozvoliti da izbjegavaju svoju odgovornost", rekao je Džouns.
U izvještaju pod nazivom: "UNMIK-ova zaostavština: Neuspjeli pokušaj zadovoljenja pravde i obezbjeđenja odštete rođacima otetih", Amnesti internešnel otkriva kako UNMIK nije uspio da istraži prijave o otmicama i ubistvima, uprkos tome što je dobio zadatak od Savjeta bezbjednosti UN da zaštiti ljudska prava na Kosovu.
Izvještaj se zasniva na početnim saznanjima Savjetodavne komisije za ljudska prava koju je UNMIK oformio za primanje pritužbi od onih koji smatraju da je UNMIK prekršio njihova ljudska prava. Komisija je primila nekih 150 pritužbi od rođaka nestalih lica - u prvom redu kosovskih Srba za koje se vjeruje da ih je otela Oslobodilačka vojska Kosova (OVK). Svi podnosioci pritužbi tvrde da UNMIK nije proveo istragu o otmicama i kasnijim ubistvima jednog ili više članova njihovih porodica.
Komisija je ustanovila da u nekoliko slučajeva UNMIK nije iznio nikakve dokaze da je istraga uopšte sprovedena, dok se u ostalim slučajevima čini da je policija UNMIK-a odustala od istrage nakon što je tijelo žrtve predato porodici. U jednom slučaju UNMIK-ova policija nije čak ni znala da su tijela nestalog supruga i sina nađena i vraćena porodici da ih sahrane.
Uprkos nalazima i preporukama komisije, čini se da UNMIK nije preduzeo nikakve dalje mjere kako bi obezbijedio odštetu i reparaciju.
Iako se izvještaj fokusira na otmice kosovskih Srba, navodno od strane OVK, istraživanje samog Amnesti internešnela dovelo je do sličnih saznanja u pogledu UNMIK-ovog propusta u istrazi nasilnih nestanaka etničkih Albanaca koje su otele srpske snage.
Od perioda 1999-2000. godine, Amnesti internešnel prati UNMIK-ov rad na brojnim tipičnim slučajevima nasilnih nestanaka i otmica. Kod pet slučajeva nasilnog nestanka 27 etničkih Albanaca, do danas niko nije izveden pred lice pravde. U drugih 10 slučajeva otmice 13 Srba i Roma, samo jednom počiniocu je suđeno, i to mu je suđeno u Srbiji.
Gotovo cijelu deceniju nakon sukoba, UNMIK-ova policija i tužioci nisu uspjeli da započnu brzu, efikasnu, nezavisnu, nepristrasnu niti detaljnu istragu mnogih tužbi o prisilnom nestanku i otmici. Kao posljedica toga, vrlo malo lica za koje se sumnja da su krivično odgovorni za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti izvedeno je pred lice pravde pred međunarodnim i domaćim sudovima.
"Prošlo je toliko godina a sudbina većine nestalih na obje strane sukoba još nije rasvijetljena, dok njihove porodice i dalje čekaju na pravdu. Slučajevi koje je UNMIK-ova komisija do sada obradila otkrivaju da su žrtve kršenja ljudskih prava pale u zaborav zbog nedostatka volje, u okviru sistema UN, da im se garantuje odgovarajuća nadoknada i drugi oblici odštete", rekao je Šan Džouns.
UNMIK-ova odgovornost za policiju i pravosuđe prestala je 9. decembra 2008. godine, kada je Misija Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu (EULEKS) preuzela funkcije policije, tužilaštva i sudstva. U oviru toga bila je i odgovornost za istrage i krivično gonjenje teških zločina, uključujući i zločine utvrđene međunarodnim pravom. EULEKS je naslijedio 1.187 slučajeva ratnih zločina za koje UNMIK nije sproveo istragu.
"Dok je sada na EULEKS-u da otvori istrage u slučajevima poslijeratnih otmica i ubistava, UNMIK mora obezbijediti dovoljnu količinu sredstava da bi članovima porodica nestalih obezbijedio adekvatnu i efikasnu kompenzaciju za nematerijalnu štetu i pretrpljeni bol i patnju, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima", izjavio je Džouns.
Prema njegovim riječima, nasljeđe kosovskog konflikta mora biti razriješeno - tu spada rasvjetljavanje sudbine nestalih lica iz svih zajednica na Kosovu, dovođenje pred lice pravde lica odgovornih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, te obeštećenje.
"Tek kad se to desi ožiljci iz prošlosti mogu početi zacjeljivati", ocjenjuje Džouns.