ZAGREB - Evropska unija ne prestaje da upozorava Hrvatsku na posljedice koje bi ta država mogla imati zbog izmjene Zakona o evropskom nalogu za hapšenje kojom su od izručenja državama članicama pošteđeni mnogi počinioci krivičnih djela, među kojima i bivši funkcioner jugoslovenske tajne službe Josip Perković.
Evropska povjerenica za pravosuđe Vivijana Reding je komentarišući taj zakon, kolokvijalno nazvan "Lex Perković", izjavila da joj je veoma žao, ali da hrvatska vlada radi loše za Hrvatsku i njen ugled.
Dan nakon priključenja EU Hrvatska je dobila osamdesetak zahtjeva za izručenje među kojima je i zahtjev Njemačke za izručenje Perkovića koji se sumnjiči za ubistvo hrvatskog emigranta i nekadašnjeg drektora INE Stjepana Đurekovića, jula 1983. godine u Bavarskoj.
Inače, Perkovićev sin Saša zaposlen je kao savjetnik u kabinetu hrvatskog predsjednika Ive Joispovića.
U izjavi za RTL, Redingova je juče u Strazburu rekla da je Evropska komisija "čuvar" hrvatskog ugovora o priključenju i da, ako postoji država koja ne poštuje ono što je potpisala i ide protiv riječi, obećanja i protiv zakona, onda je odgovornost te komisije da kaže da to tako ne može.
"Nažalost, jako mi je žao što to moram reći, Hrvatska, ne hrvatski građani, nego hrvatska vlada, radi jako loše za Hrvatsku i za njen ugled", rekla je Redingova, prenijeli su hrvatski mediji.
Zagrebački "Večernji list" takođe je prenio upozorenje jednog neimenovanog funkcionera EU koji je rekao da se hrvatski premijer Zoran Milanović "igra sudbinom svih hrvatskih građana" koji očekuju njen ulazak u šengensku zonu.
Navodeći da je riječ o zvaničniku EU koji je upoznat s raspravom koja se u Evropskoj komisiji vodi o mogućim sankcijama Hrvatskoj u slučaju da Zakon o evropskom nalogu za hapšenje ili "Lex Perković" ne bude promenjen po hitnom postupku, list piše da ako i kada EK odluči da kazni Hrvatsku zbog nepoštovanja evropskih propisa, te sankcije najvjerovatnije neće biti uskraćivanje novca iz kohezijskog fonda i strukturnih fondova, već upravo iz manjeg, ali veoma važnog fonda koji služi pripremi Hrvatske za što brži ulazak u Šengen.
U toj stavki budžeta EU, poznatijoj i po engleskom izrazu "Schengen facility", za Hrvatsku je ove godine rezervisano 40 miliouna evra, a od 2014. do 2020. dodatnih 203,7 miliouna evra. Ukupno 243,7 miliona evra moglo bi, dakle, biti zamrznuto ne promijeni li Hrvatska zakon koji, kako naglašavaju u Briselu, krši evropske propise.
"Ako dođe do aktiviranja člana 39. hrvatskog pristupnog ugovora, kazna će biti u obliku zamrzavanja novca koji je predviđen za pripremu Hrvatske za ulazak u Schengen", rekao je za "Večernji" dobro upućeni zvaničnik EU koji je, kako se navodi, želio da ostane anoniman jer nije ovlašćen da otkrije opcije koje EK priprema.
Dodao je da svi u Komisiji koji su upućeni u proces pregovaranja i primanja Hrvatske u EU namjeravaju da podrže potpredsjednicu EK Reding ako ona na kolegijumu povjerenika predloži da se na Hrvatsku primjeni član 39. zbog neispunjavanja obveza.
List, naime, podsjeća da je Redingova zaprijetila da će aktivirati pomenuti član hrvatskog pristupnog ugovora koji predviđa "odgovarajuće mjere", a pravni stručnjaci i evrobirokrati su proteklih sedmica proučavali koje bi to tačno mjere mogle biti.
Portparolka EK Pia Ahrenkilde Hansen izjavila je danas da kolegijum evropskih povjerenika, koji danas zasjeda u Strazburu, na dnevnom redu nema pitanje Hrvatske i primjene Evropskog naloga za hapšenje.